Oko 100 delegacija predstavnika Evropske unije, njenih država članica i partnera, uključujući međunarodne organizacije i civilno društvo, okupilo se u Briselu na Međunarodnoj konferenciji donatora da mobilišu podršku za Albaniju nakon razornog zemljotresa.

Konferenciju je otvorila predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, a učestvovali su i albanski premijer Edi Rama, predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel i hrvatski premijer Andrej Plenković. Od ukupno obećenih 1,15 milijardi evra, EU, uključujući Komisiju, njene države članice i Evropsku investicionu banku izdvojiće 400 miliona evra za obnovu Albanije. Sama Evropska komisija obećala je 115 miliona evra iz budžeta EU.

Ovo uključuje prvi grant u iznosu od 15 miliona evra za rekonstrukciju i rehabilitaciju ključnih javnih zgrada, poput škola, kako bi se omogućio brzi početak podrške na terenu. Komisija dalje predlaže Savetu i Parlamentu da se dodatnih 100 miliona evra bespovratnih sredstava iz budžeta EU u ovoj godini za podršku obnovi i obnovi javnih i privatnih zgrada kao i za oporavak pogođenih preduzeća.

„Danas se međunarodna zajednica solidarisala s Albanijom. Trećina ukupnog zaloga dolazi od Evropske unije i njenih država članica, uključujući i Evropsku investicionu banku. Unija se pokrenula za zemlju koja je u srcu našeg kontinenta – a nadam se i uverena sam da će i jednog dana biti deo naše Unije. Ljudi u Albaniji znaju da pripadaju našoj evropskoj porodici – sada više nego ikad“, kaže predsednica Komisije Fon der Lajen.

Komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelii kaže da je EU ​​na predstavljanju procene potreba za katastrofe i moderirao sednicu obećanja, a komesar za krizno upravljanje Janez Lenarčič predstavio je proces početnog hitnog odgovora na prirodnu katastrofu.

U novembru prošle godine, Albaniju je pogodio razorni zemljotres jačine 6,3 Rihterove skale. Poginulo je preko 50 ljudi, više od 900 je povređeno, oko 17.000 privremeno raseljeno, a zemljotres je na kraju pogodio više od 200.000 ljudi u 11 opština. Hiljade zgrada su uništene i ozbiljno oštećene, uključujući javnu i privatnu infrastrukturu, kuće, škole i zdravstvene ustanove. Timovi za potragu i spašavanje odmah su raspoređeni u zemlju nakon aktiviranja Mehanizma civilne zaštite Evropske unije na zahtev albanske vlade.

Kao rezultat toga, države članice i partneri iz regiona su preko mehanizma preko ovog mehanizma poslali pomoć u opremi i ljudstvu. Tim civilne zaštite EU bio je u Albaniji od 27. novembra do 20. decembra 2019. godine i koordinirao je međunarodni odgovor.

Vlada Albanije, Evropske unije, Ujedinjene nacije i Svetska banka zajedno su pripremile izveštaj o proceni potreba za katastrofe, koji je objavljen 5. februara 2020. U izveštaju se navodi da ukupna šteta od katastrofe u 11 pogođenih opština iznosi preko 980 miliona evra i procenjuje da bi 1,08 milijardi evra bilo potrebno za oporavak u svim sektorima.

Najveća šteta zabeležena je na stambenim objektima, a sledi ga proizvodni sektor (kao što su biznis i turizam, poljoprivreda i kulturna baština) i obrazovni sektor. Da bi vodili rekonstrukciju stambenog sektora, Vlada Albanije, Razvojna banka Saveta Evrope, Evropska investiciona banka, Evropska komisija i Svetska banka podržali su niz ključnih principa, kojima se postavljaju osnove za mehanizme finansiranja kako bi se osigurala jasna, efikasna, participativna i transparentna obnova, omogućavajući odgovornost i koordinaciju za usmerena sredstva i poboljšana kontrola kvaliteta građevine.