Evropska komisija je usvojila Komunikaciju kojom se utvrđuje 10 oblasti u kojima se države članice i EU pozivaju da ojačaju svoje aktivnosti kako bi sprečile svaku vrstu ekstremizma koja vodi nasilju, bez obzira na to odakle dolazi

Terorističke i nasilne ekstremističke aktivnosti su evoluirale i predstavljaju sve veću pretnju unutar EU. Ove aktivnosti ne sprovode samo organizovane grupe, već sve češće manje grupe ili pojedinci, vođeni različitim porivima. Upotreba internet sredstava za pronalaženje sledbenika i širenje propagande je sve veća, pa je zato sve teže predvideti i otkriti nasilne aktivnosti.  Pored toga, sve veći broj Evropljana putuje u inostranstvo kako bi se obučavali i borili u borbenim zonama, a u tom procesu se radikalizuju i kada se vrate mogli bi da predstavljaju pretnju za našu bezbednost.

Evropska komisija je usvojila Komunikaciju kojom se utvrđuje 10 oblasti u kojima se države članice i EU pozivaju da ojačaju svoje aktivnosti kako bi sprečile svaku vrstu ekstremizma koja vodi nasilju, bez obzira na to odakle dolazi. Predložene mere uključuju stvaranje evropskog centra znanja o nasilnom esktremizmu, razvoj obuke za radnike na terenu i finansijska podrška za projekte u kojima se primenjuju savremeni komunikacijski alati i društveni mediji za borbu protiv terorističke propagande. Od država članica se, takođe, traži da uspostave programe koji će članovima ekstremističkih grupa omogućiti da lakše napuste nasilje i idelogiju na kojoj se ono temelji. Deset preporuka je rezultat dvogodišnjeg rada Mreže za podizanje svesti o radikalizaciji (RAN), koju je osnovala Komisija 2011. godine, okupivši 700 eksperata i radnika na terenu iz čitave Evrope.

„Nijedna zemlja poštećena pošasti nasilnog ekstremizma. Ali je još uvek premalo država članica EU koje se suprotstavljaju ovoj sve većoj pretnji. Potrebne su nam jake, preventivne mere da bismo se borili protiv ekstremizma u svim njegovim oblicima. Naš cilj je da ojačamo napore država članica u borbi protiv radikalizacije i ekstremističkog nasilja, i da pružimo niz mehanizama za preventivno delovanje u Evropi“, rekla je Sesilija Malmstrom, komesarka EU za unutrašnje poslove.

Zaštita građana od ovih pretnji zahteva pristup koji uključuje širok raspon partnera na lokalnom, nacionalnom, EU i međunarodnom nivou. Kako bi podržala napore država članica da se bore protiv radikalizacije, Komisija se fokusirala na 10 oblasti delovanja:

  • Razvijanje sveobuhvatnih nacionalnih strategija. Države članice se ohrabruju da donesu adekvatane okvire, koji će uključiti nevladine organizacije, radnike na terenu, službe bezbednosti i stručnjake u ovoj oblasti, kako bi olakšali razvoj mera za efikasniju prevenciju nasilnog ekstremizma i terorizma.
  • Stvaranje evropskog centra znanja sledeće godine, kako bi se upsostavile i širile najbolje prakse i uobličio program istraživanja. Ovo će pružiti informacije EU, nacionalnim i lokalnim kreatorima politika, i koordinisati preventivnim inicijativama unutar i izvan EU. Komisija će izdvojiti do 20 miliona evra u periodu između 2014-2017. za „Centar znanja“ i druge aktivnosti u vezi sa prevencijom sa centralnim upravljanjem, uključujući aktivnosti Mreže za podizanje svesti o radikalizaciji i podršku za izlazne programe u državama članicama.
  • Korišćenje saznanja Mreže za podizanje svesti o radikalizaciji (Radicalisation Awareness Network – RAN) kako bi se osnažila njena uloga i osiguralo da ona može da pruži praktična uputstva državama članicama tamo gde je to potrebno.
  • Razvijanje i olakšavanje obuke za radnike na terenu koji rade sa pojedincima ili grupama koje su u riziku, koja nije namenjena samo zaposlenima u organima za sprovođenje zakona i zatvorima, već i npr. socijalnim radnicima, nastavnicima i zdravstvenim radnicima, da bolje razumeju proces radikalizacije i kako da odgovore na njega.
  • Pružanje programa podrške članovima ekstremističkih grupa za napuštanje tih grupa i deradikalizaciju  („izlazne strategije“) u svim zemljama EU. Uprkos njihovoj efikasnosti, ovakvi programi trenutno nisu dostupni velikoj većini država članica.  Ovakvu vrstu rada je često najbolje sprovoditi u saradnji sa nekoliko aktera, u više sektora, posebno sa porodicama i članovima zajednice bliskim nasilnim ekstremistima. Komisija na zahtev pruža uputstva za uspostavljanje izlaznih programa i organizuje obuku za lokalne radnike koji učestvuju u radu na izlaznim programima. Komisija je, u okviru Fonda za prevenciju i borbu protiv kriminala (ISEC), potrošila oko 10 miliona evra na pojekte deradikalizacije. Preko ISEC fonda, Komisija je finansirala veliki broj projekata kako bi povećala znanje o procesu radikalizacije i stručni rad na osmišljavanju efikasnih preventivnih mera.
  • Bliža saradnja sa civilnim društvom i privatnim sektorom kako bi se rešili izazovi koji se mogu naći na internetu. Ekstremistički materijal i propaganda je lako dostupna na internetu preko stranica za razgovor, društvenih medija, blogova, itd. Napori moraju ići dalje od puke zabrane ili uklanjanja ilegalnog materijala, i moraju se uključiti poruke suprotnog sadržaja kako bi se razotkrila ekstremistička argumentacija. Grupe u zajednici, građani, žrtve i bivši ekstremisti mogu da pošalju snažne poruke. Komisija predlaže da se uspostavi forum sa ključnim akterima u industriji da razgovaraju o moguđnostima bliže saradnje i podržava izradu i širenje protivargumentacije.
  • Osnaživanje žrtava. Glasovi žrtava su snažno sredstvo za prevenciju i deradikalizaciju, ali samo ukoliko se žrtve osećaju prijatno da podele svoje priče i ako im je dostupna neophodna podrška. Komisija će podržati grupe i mreže žrtava, između ostalog i finansiranjem projekata, kako bi se olakšala komunikacija i podigla svest.
  • Ohrabriti kritičko mišljenje među mladim ljudima o ekstremističkim porukama. Obrazovanje i razmena omladine su ključne oblasti koje mogu pomoći mladim ljudima da kritički razmišljaju o ekstremističkim stavovima i diskursima i razotkriju mane takve propagande. Komisija će pružiti podršku lokalnim zajednicama i grupama koje rade sa bivšim nasilnim ekstremistima i njihovim žrtvama, jer oni mogu najbolje opisati , na primer, stvarnost rata i kampova za obuku terorista.
  • Povećati broj istraživanja o trendovima u radikalizaciji. EU sredstva će i dalje biti dostupna za istraživanja o tome kako i zašto ljudi postaju i prestaju da budu radikalni, i o ulozi koju igra, na primer, ideologija, tehnike pronalaženja sledbenika na internetu i uzori.
  • Bliža saradnja sa zemljama partnerima izvan EU. Ugroženost od radikalizacije se ne zaustavlja na granicama EU. Komisija i visoka predstavnica nastaviće saradnju sa trećim zemljama na prevenciji radikalizacije,  korišćenjem stredstava EU za obuku ili podršku medija i drugih osnovnih preventivnih inicijativa. Strategije za  prevenciju radikalizacije i nasilnog ekstremizma bi trebalo da se inkorporiraju u alate i mehanizme razvojne saradnje.

Osim toga, Komisija je danas objavila zbirku pristupa i praksi za sprečavanje i borbu protiv radikalizacije koju je izradio RAN. Zbirka predstavlja osam pristupa koje radnici koriste u oblasti prevencije radikalizacije, a svaki pristup je ilustrovan nizom odabranih praksi i projekata.  Ova zbirka predstavlja dalju podršku merama predloženim u Komunikaciji.

Korisni linkovi

Link do Komunikacije

Internet stranica Sesilije Malmstrom

Internet stranica Mreže za podizanje svesti o radikalizaciji (RAN),

Internet stranica Generalnog direktorata za unutrašnje poslove