Tekst preuzet sa Politika.rs

Posle kreativnih radionica, „prekrajanja” grčkih mitova i crtanja murala, štićenici VPD u Kruševcu poručuju da je srećan kraj moguć i da ga sami stvaramo

Štićenici kruševačkog „sivog doma” odnedavno imaju samo jednu poruku – srećan kraj je moguć i mi smo ti koji ga stvaramo. Uverili su se u to dok su s Marinom Kovačević, direktorkom Instituta za performativne umetnosti i socijalni rad (CRI) i doktorantkinjom Fakulteta dramskih umetnosti, glumili Zevsa, Hada, Orfeja, Euridiku, Aresa i osmišljavali završetke mitova koji, u njihovom izvođenju, nisu bili tragični. Menjali su karaktere junaka, učili o životu, ispravljali sudbine s porukom kako biti bolji…

Pozorišna predstava rađena sa štićenicima Vaspitno-popravnog doma u Kruševcu „O bogovima, herojima i ostalim vitezovima” nastala je na radionicama kreativnog pisanja i izvedena je u Domu omladine Beograda. Štićenici su imali priliku da verbalizuju osećanja, pišu poeziju, da upoznaju grčke mitove, odaberu najinteresantnije za proučavanje i intervenišu na njivom sadržaju. Glumili su bogove Zevsa, Hada, Orfeja, Euridiku, Aresa i osmišljavali kraj koji u njihovom izvođenju više nije tragičan. Radionice kreativnog pisanja su im pružile mogućnost da ispolje maštu i osećanja, da utiču na mitove, osmišljavajući drugačiji kraj i to s porukom kako rešiti sukob između dobra i zla. Pored igranja kroz glumu, oni menjaju karaktere junaka, uče o životu, ispravljaju sudbine koje u njihovom izvođenju nisu tragične, što je poruka za njihov stvarni život – srećan kraj je moguć i mi ga kreiramo. Uporedo s radionicama kreativnog pisanja, u Domu su se održavale i radionice crtanja grafita i murala, kao i radionice rada sa psima iz azila „Šapa spasa” koji pripada ovoj ustanovi – kaže Kovačevićeva za „Politiku”.

Foto: Miloš Miladinović

Sve što je uradila sa štićenicima VPD, Kovačevićeva je pretočila u dokumentarni film „Šta se desilo sa onom malom devojkom” koji bi uskoro trebalo da bude premijerno prikazan. Ideja filma je, kako kaže, da se javnost upozna s inovativnim metodama rada s izuzetno osetljivom populacijom poput one u kruševačkom domu.

Promenili smo imidž „sivog doma” koji odavno nije siv. Štićenici su muralima s motivima prirode oplemenili zidove doma kulture ove ustanove, a s njima je radio umetnik Bojan Vuković, uz bezrezervnu i izvanrednu podršku Službe za tretman ove ustanove. Maloletnici koji se nalaze u domu rade i sa psima, odnosno na njihovoj dresuri. Radi se o svetski najuspešnijem penološkom modelu resocijalizacije osuđenih lica koji je iz Kazneno-popravnog zavoda Sremska Mitrovica, uz odobrenje i podršku Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, uveden u Vaspitno-popravni dom u Kruševcu. Veoma sam zahvalna podršci Uprave ZIKS-a i Ministarstvu pravde, Misiji OEBS-a, delegaciji Evropske unije i nemačkoj nevladinoj organizacija „Help” koja od početka radi na implementiranju ovih ideja i prati unapređenje programa – navodi naša sagovornica.

Program kreativnog pisanja i radionice slikanja su dale odličan rezultat, pa je, kako kaže Kovačevićeva, ideja da se umetnošću, muralima i grafitima ulepšaju prostor i vreme i u drugim kazneno-popravnim zavodima u Srbiji.

Predstava sa štićenicima KPD nije jedina koju je Kovačevićeva uradila sa zatvorskom populacijom. Sa osuđenicima Okružnog zatvora u Beogradu, po delu Dostojevskog „Zapisi iz podzemlja”, napravila je predstavu „Zapisi iz ćelije broj 12”, takođe predstavu „Njena priča” sa osuđenicama iz ženskog zatvora, predstavu „Alan Ford” i mnogo drugih projekata s ovom populacijom. „Zapisi iz ćelije broj 12” su izvedeni 17 puta u najvećim srpskim kazneno-popravnim zavodima, ali i za javnost u Domu omladine.

Po motivima iz predstave snimljen je istoimeni dokumentarni film koji je premijeru imao na međunarodnoj konferenciji u Njujorku u septembru 2016. godine. Film je posle premijere krenuo na turneju po američkim zatvorima, pa smo ga tokom 2017. i 2018. prikazali u federalnim zatvorima u Mičigenu, Kentakiju i Sen Kventinu, kao deo programa rehabilitacije za američke osuđenike. Na ovo sam jako ponosna. Pored toga što sam promovisala uspešne modele rada i tretman postupanja u srpskim zatvorima, u federalnim zatvorima u Sen Kventinu i Kentakiju sam bila edukantkinja njihovih uspešnih programa. Jedan od njih je resocijalizacija osuđenika uz pomoć pasa, kao jedan od svetski najboljih penoloških programa u razvijenim društvima. On se sprovodi u samo nekoliko američkih zatvora, poput onih u Sen Kventinu u Kaliforniji i svega tri zatvora u Evropi, od kojih je jedan KPZ Sremska Mitrovica. Ono što je sigurno najinteresantnije jeste što je zavod u Sremskoj Mitrovici jedini na svetu koji ima prihvatilište za pse u okviru zatvora i program kreativnog pisanja na ove teme. Ni u jednom pogledu ne nazadujemo za američkim zatvorima u poštovanju ljudskih prava. Oni imaju strožu hijerarhiju kazni a mi imamo humaniji pristup – zaključuje Kovačevićeva.

Evropska unija više od jedne decenije podržava reformu zatvorskog sistema u Srbiji. Podrška je data kako bi se pomoglo Upravi za sprovođenje krivičnih sankcija da obezbedi više standarde u postupanju prema zatvorenicima, njihovoj bezbednosti i nezi, istovremeno osiguravajući da se sprovode krivične sankcije. Povereničke službe su važan deo kaznenog sistema, jer su one zadužene za nadzor alternativnih krivičnih sankcija, kao što je kućni pritvor. Ali one se takođe bave podrškom onima koji su izdržali kaznu i napustili zatvor, ali im je potrebna pomoć da nađu posao, mesto za život ili odgovarajuću zdravstvenu zaštitu.

Samo u poslednje četiri godine, EU je uložila 5.321.000 EUR za reformu zatvorskog sistema u Srbiji. Ta podrška uključuje:

  • nabavku vozila za Povereničke službe širom Srbije,
  • nabavku IT opreme za Povereničke službe,
  • izgradnju kapaciteta zatvorskih uprava i službi lokalne samouprave za poboljšanje upotrebe alternativnih sankcija, kao i podršku post-zatvorske nege i zdravstvene zaštite u zatvorima,
  • rekonstrukciju jedinog ženskog zatvora u Srbiji u Požarevcu,
  • stručno osposobljavanje zatvorenika za specijalizovani rad u zatvorima, kao što su obrada metala ili krojenje; ova obuka takođe treba da im pomogne da pronađu posao posle izlaska iz zatvora.