Ministri ekonomije i finansija Evropske unije preporučili su Srbiji da ubrza proces fiskalne konsolidacije, reformu državne administracije i penzionog sistema, pozivajući vlasti da reše problem nerealizovanih zajmova, da završe proces restrukturiranja društvenih preduzeća, kao i da smanje subvencije i garancije države, rekao je šef sektora za evropske integracije Delegacije EU u Srbiji, Frejk Janmat.

U prvim preporukama ovog tipa, koje su rezultat novog pristupa EU ekonomskom upravljanju zemalja kandidata za članstvo, ministri su takođe zatražili od Srbije da poboljša poslovno okruženje i da podrži razvoj privatnog sektora, te da poveća fleksibilnost tržišta rada.

Preporuke “nisu deo usklađivanja zakonodavnog sistema” i stoga nisu pravno obavezujuće, već predstavljaju savete zasnovane na dobrim praksama zemalja članica EU koji su zajednički dogovoreni i usvojeni na sastanku ministara ekonomije i finansija EU sa ministrom finansija Srbije Lazarom Krstićem i guvernerkom Narodne banke Jorgovankom Tabaković, rekao je Janmat novinarima.

„Mi ćemo nadgledati sprovođenje”, rekao je Janmat, dodajući da će prva procena biti uključena u oktobarski godišnji izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije.

Nakon što su procenili plan Vlade za jačanje fiskalne konsolidacije, ministri EU su Srbiji preporučili da preduzme “dodatne mere kako bi se smanjio budžetski deficit za 2014”, rekao je Janmat, dodajući da “bi bilo dobro uraditi reviziju budžeta sredinom godine”.

Ministri su od Srbije takođe zatražili “da kroz kredibilne reforme javnog sektora nastavi da podržava predviđeni srednjoročni plan konsolidacije”.

„U tom smislu, vlasti su pozvane da sprovedu reforme državne administracije i penzionog sistema koje su planirane programom i to putem normiranja platnih razreda državnih službenika i preduzimanjem koraka ka menjanju načina zapošljavanja u javnom sektoru na održivi način, kao i ograničavanjem mogućnosti ranog penzionisanja i postepenim povećanjem starosne granice penzionisanja za žene”, navedeno je u zaključcima ministarskog dijaloga ministara ekonomije i finansija EU i zemalja kandidata održanog početkom maja.

Od srpskih vlasti je zatraženo da nastave sa jačanjem upravljanja javnim finansijama, prvenstveno unapređenjem kapaciteta poreske uprave, te da reše problem velikog opterećenja nerealizovanih kredita na bankovnim računima, navodi se u zaključcima.

Srbija bi trebalo da “završi sa procesom restrukturiranja državnih preduzeća, da preispita efikasnost svih oblika državne pomoći i da preduzme korake ka smanjenju subvencija i državnih garancija, kao i da unapredi upravljanje, naročito kad su u pitanju državna preduzeća sa velikim gubicima”, preporučuju ministri.

Nova vlada je pozvana i da “unapredi poslovno okruženje i da podrži razvoj privatnog sektora, prvenstveno smanjenjem obima parafiskalnih nameta kao i pojednostavljenjem regulatornog okruženja (giljotina propisa) i postupka dobijanja građevinskih dozvola”.

Od Srbije se očekuje i da poveća fleksibilnost tržišta rada produženjem maksimalnog trajanja ugovora na određeno vreme, povezivanjem isplate otpremnina sa brojem godina rada kod trenutnog poslodavca i pojednostavljivanjem strukture i obračuna plata i naknada.

Preporuke su sastavljene pre objavljivanja programa Vlade o ekonomskom oporavku, rekao je Janmat.

“Glavno je da postoje namere, kao i objave koje smatramo dobrim, ali sada je na redu implementacija”, rekao je Janmat.

Ako dalje mere za konsolidaciju ne budu sprovedene, EU predviđa budžetski deficit od oko 6 procenata BDPa, dok će javni dug preći 70 procenata BDPa. Prema prolećnoj projekciji EU za Srbiju, u slučaju “statusa kvo” predviđeni rast BDPa u 2014. će biti 1.1, dok će u 2015. rasti do 1.9 procenata, što predstavlja značajan pad u odnosu na prošlogodišnjih 2.5 procenta.