U rezolucijama usvojenim u utorak, članovi Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta su razmotrili napredak koji su zemlje Zapadnog Balkana ostvarile na putu ka EU.

Srbija

U izveštaju usvojenom sa 49 glasova za, tri protiv i šest uzdržanih, poslanici Evropskog parlamenta su pozdravili kontinuirani angažman Srbije na putu evrointegracija i pozvali na aktivnu promociju strateškog opredeljenja Srbije u široj javnosti. Poslanici su istakli i napore koje Srbija ulaže u normalizaciju odnosa sa Kosovom i podržali dijalog pod okriljem EU kao okvir za postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji.

Osvrnuvši se na nedavnu debatu o mogućoj promeni granica između Srbije i Kosova*, poslanici su istakli da etnički homogene države ne bi trebalo da budu cilj regiona te su podvukli da će sporazum biti prihvatljiv samo ukoliko je obostrano usaglašen te ukoliko u obzir uzme opštu stabilnost regiona i međunarodno pravo.

Poslanici podstiču srpske vlasti da ubrzaju reforme, intenziviraju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala te da nastave sa reformom državne uprave kako bi ona postala politički neutralnija. Srbija bi takođe trebalo da bolje usaglasi svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa EU, uključujući po pitanju Rusije i u okviru Ujedinjenih nacija.

Kosovo

Poslanici su pozdravili izglasani zakon u okviru evropske reformske agende, ali su izrazili zabrinutost zbog nedostatka konsenzusa među partijama i dugotrajne političke polarizacije na Kosovu koja nastavlja da se negativno odražava na održivost reformi.

Vizna liberalizacija je od presudnog značaja za približavanje Kosova EU i treba je sprovesti bez odlaganja. Poslanici su pozdravili potvrdu Evropske komisije o tome da je Kosovo ispunilo sva merila za viznu liberalizaciju. Uprkos tome, poslanici izražavaju zabrinutost zbog neadekvatnog nivoa sredstava koja se ulažu u pravosuđe, rasprostranjenu korupciju, elemenata zarobljene države te preteranog političkog uticaja, koje treba rešiti nezavisno od napretka u ispunjavanju zahteva u kontekstu vizne liberalizacije.

U rezoluciji se ističe da pet država članica EU nije priznalo Kosovo i poziva ih se da to učine, budući da bi takav potez doveo do relaksacije odnosa između Kosova i Srbije. Rezolucija je usvojena sa 42 glasa za, 10 protiv i šest uzdržanih.

Bivša jugoslovenska Republika Makedonija

Poslanici su pozdravili snažnu opredeljenost zemlje potpunom sprovođenju Pržinskog sporazuma iz 2015. i hitnih reformskih prioriteta, koji su rezultirali ulaganjem većih napora u reforme vezane za evrointegracije.

Oni su takođe pozvali državne vlasti da intenziviraju borbu protiv pranja novca i sukoba interesa, bolje zaštite pravosuđe od političkog uticaja, obezbede nezavisnost medijskih kuća i reše preostale probleme u oblasti vladavine prava. Rezolucija je izglasana sa 47 glasova za, devet protiv i jednim uzdržanim.

Nakon neivesnog ishoda referenduma u Bivšoj jugoslovenskoj Republici Makedoniji koji je održan 30. septembra (čiji je cilj bio dobijanje podrške javnosti za promenu naziva države u Republika Severna Makedonija), poslanici su pozvali Vladu u Skoplju da preduzme neophodne mere kako bi ispoštovala Prespanski sporazum od 17. juna između BJRM i Grčke, koji otvara vrata pristupnim pregovorima sa EU i NATO-om.

Albanija

U rezoluciji usvojenoj sa 44 glasova za, pet protiv i pet uzdržanih, poslanici su pozdravili kontinuirani napredak Albanije u sprovođenju reformi povezanih sa evrointegracijama i daljim koracima koji su preduzeti u pravcu jačanja nezavisnosti i profesionalizma u oblasti pravosuđa.

Iako su pohvaljeni značajni pomaci u jačanju pravnog i institucionalnog okvira Albanije, kao i napredak u borbi protiv organizovanog kriminala, poslanici su i dalje zabrinuti zbog visokog stepena korupcije, sporog i neefikasnog pravosudnog sistema i činjenice da nedostaci u području vladavine prava i glomazni regulatorni postupci i dalje koče investicije u zemlji.

Uprkos tome, u rezoluciji je podržana namera Saveta da otvori pristupne pregovore sa Abanijom u junu 2019, ukoliko zemlja do tada ispuni sve neophodne uslove.

Crna Gora

Premda Crna Gora uopšteno uzev ostvaruje dobar napredak u procesu evrointegracija, poslanici podstiču političko rukovodstvo zemlje da odredi prioritet u rešavanju problema u oblasti vladavine prava, medijskih sloboda, korupcije, pranja novca, organizovanog kriminala i nasilja koje je povezano s njim.

U rezoluciji, koja je izglasana sa 47 glasova za, pet protiv i pet uzdržanih, ističu se napori Crne Gore u pravcu ostvarivanja konstruktivne regionalne saradnje i dobrosusedskih odnosa. Poslanici su takođe pozdravili ratifikaciju sporazuma o demarkaciji granice između Crne Gore i Kosova i pozvali na brzo rešavanje preostalih graničnih sporova sa susednim zemljama.

U tekstu se podseća na strateški značaj pristupanja Crne Gore NATO-u za obezbeđivanje stabilnosti i mira na Zapadnom Balkanu.

Naredni koraci

Nakon glasanja u Odboru, o rezolucijama će se glasati na plenarnom zasedanju tokom novembarske mini plenarne sednice u Briselu.

*Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244/1999 i Mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju nezavisnosti Kosova.