EU kuhinja zamirisala na Sajmu

Drugi dan Poljoprivrednog sajma u Novom Sadu protekao je u znaku EU kuhinje!

Nemačke kobasice, poljski pirogi, i balkanska gibanica – spremani su uživo u EU paviljonu. Ručak za posetioce pripremale su Plamena Halačeva – zamenica ambasadora EU u Srbiji, ambasadorka Nemačke u Srbiji – Anke Konrad, a uz pomoć kuvara, goste je poslužio i poljski ambasador u Srbiji – Rafal Pavel Perl.

Osim evropske hrane, posetioci su mogli i da čuju da čuju nešto o iskustvima iz Evropske unije, od brojnih stručnjaka, koji su obogatili program EU paviljona. Tako su predstavljeni roboti i senzori, i moderne tehnologije koje se koriste u poljoprivredi, a o njima su govorili naučnici iz niške kompanije „Coming“, kao iz novosadskog Instituta „Biosens“. Govorilo se i o ćelijskoj poljoprivredi i mesu iz laboratorije.

Veliko interesovanje ponovo su izazvale radionice o IPARD fondovima – korisnici, koji su uspešno došli do IPARD bespovratnih stredstava podelili su iskustva sa publikom, a stručnjaci Ministarstva poljoprivrede i Uprave za agrarna plaćanja dali su više informacija o konkurisanju i konkretnim merama.

„Proces dolaska do IPARD III podsticaja je u velikoj meri olakšan u odnosu na prethodni ciklus. Primera radi, smanjen je broj fizičkih kontrola na licu mesta, a nema ni provere porekla robe. Akcenat je na brzini obrade zahteva“, rekla je Jasmina Miljković iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

„IPARD je velika šansa za unapređenje poslovanja. Imao sam veoma dobro iskustvo. Pravilnici su jasni, a pristup IPARD-u mora da bude ozbiljan, smatra Mitar Deurić, korisnik IPARD sredstava.

Regionalna saradnja

Takođe, važan deo programa bio je panel Regionalna saradnja u oblasti poljoprivredne politike – ključni alat za EU integracije, u organizaciji Ambasade Savezne Republike Nemačke.

Tom prilikom, generalni sekretar Stalne radne grupe (SRG) za regionalni i ruralni razvoj za Jugoistočnu Evropu, Boban Ilić, primetio je da su zemlje Zapadnog Balkana su uskladile oko 70 odsto legislativa sa EU, kada je u pitanju vino, dok je Srbija najviše odmakla u usklađivanju zakonodavstva vezanog za zajedničko poljoprivredno tržište.

O organskoj proizvodnji u kontekstu regionalne saradnje, govorio je Branislav Raketić iz Ministarstva poljoprivrede, regionalni ekspert za organsku poljoprivredu. On smatra da u ovom procesu važnu ulogu može imati nevladin sektor, koji, koristeći digitalni marketing kao alat, može pomoći malim proizvođačima do dođu do kupaca.

„Kod organske proizvodnje je važno da kupiš od onog koga znaš. Zato je bitan digitalni marketing, da se proizvođači približe potrošačima“, kaže Raketić.

O povezivanju regiona, kada je u pitanju poljoprivreda, svedoči i gostovanje profesora Ordana Čukalieva sa Univerzitet u Skoplju. On je govorio o negativnom uticaju klimatskih promena na poljoprivredu – u najširem smislu. Zemljište je veoma izloženo, ono gubi zdravlje i postaje ranjivo, kaže profesor.

„Čini se da je uticaj velikih vrućina, izazvanih klimatskim promenama, najveći rizik za dobrobit i produktivnost stoke“, rekao je Čukaliev.

Vlado Kovačević, direktor Poljoprivredne berze Novi Sad, primetio je da krajnji cilj agrarne politike jeste da se ograničena sredstva plasiraju što dalje. Njeni ciljevi su jako kompleksni, možda još i kompleksniji u našem regionu.