Unapređenje energetske efikasnosti, obnovljivi izvori, e-mobilnost, i razjašnjenje dilema oko nuklearne energije, samo su neka od pitanja na putu energetske tranzicije, na kojem Srbija nije sama. Uz podršku EU razvijaju se brojni projekti, a pomoć ne izostaje ni u radu na poboljšanju institucionalnog okvira.

Konferenciju „Energetska tranzicija Srbije – Inovacije i implementacija“ na kojoj su eminentni stručnjaci sagledali trenutno stanje, izazove i razvojni potencijal Srbije, otvorili su Emanuele Žiofre, ambasador Evropske unije u Srbiji, Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, Akira Imamura, ambasador Japana u Srbiji i Nikola Pontara, direktor Kancelarije Svetske banke u Srbiji.

Novi Instrument za finansiranje reforme i rasta Zapadnog Balkana u okviru Plana rasta EU ima za cilj ubrzanje suštinskih reformi i integraciju sa jedinstvenim tržištem EU, te donošenje 6 milijardi evra Zapadnom Balkanu do 2027. Za Srbiju, sredstva za reforme i rast će podržati između ostalog energetsku tranziciju i usmeriti zemlju ka otpornijoj i čistijoj ekonomiji, naglasio je Emanuele Žiofre, ambasador Evropske unije u Srbiji i dodao:

“EU i Srbija nisu same u ovom globalnom nastojanju da krenu u zelenu tranziciju. Mi zaista udružujemo napore zajedno sa našim međunarodnim partnerima, bilateralnim donatorima i međunarodnim finansijskim institucijama, kako bismo podstakli projekte zelene energije i energetske efikasnosti u Srbiji”, rekao je ambasador Žiofre.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, podsetila je da energetska tranzicija otvara nova radna mesta i podstiče ekonomski razvoj. Razvoj sektora obnovljivih izvora energije zahteva nove veštine i znanja, što stvara prilike za obrazovanje i zapošljavanje mladih ljudi u Srbiji – navela je.

“Prema podacima Eurostata iz 2022. godine, Srbija ima veći udeo obnovljivih izvora energije u proizvodnji struje (30,14%) od mnogih zemalja EU. Samo zajedničkim naporima možemo ostvariti ciljeve energetske tranzicije i izgraditi budućnost koja je održiva, sigurna i prosperitetna za sve nas. Hvala EU što je najveći donator energetskom sektoru Srbije”, rekla je Đedović Handanović.

Akira Imamura, ambasador Japana u Srbiji rekao je da se svi suočavamo sa rastućim geopolitičkim rizicima, a energetska bezbednost se nameće kao prioritet državama. S druge strane svedoci smo ekstremnih vremenskih nepogoda. Suočavamo se sa ogromnim izazovom koji zahteva sofisticiran pristup. Japan deli sa Srbijom posvećenost ciljevima dekarbonizacije do 2050, kao i zelene tranzicije, koji će utrti put ka prijemu u EU.

Srbija je prošle godine uspešno pokrenula aukcijski sistem za 450 MW novih izvora obnovljive energije. Takođe, objavljen je poziv za strateškog partnera za realizaciju projekta za solarnu elektranu od 1,2 GW. Ukupni instalirani kapacitet obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije je približno 4 GW, uključujući velike hidroelektrane koje čine 3 GW (Energetski bilans Srbije 2024).

Nikola Pontara, direktor Kancelarije Svetske banke u Srbiji, naglasio je važnost teme današnje konferencije, za koju je rekao da nosi sa sobom veliku hitnost. Procene govore da će, u odsustvu adaptacije i investicija, uticaj klimatskih promena smanjiti BDP Srbije za 15 odsto do 2050. Naša studija pokazuje da je za postizanje neto nulte emisije gasova do 2050. godine potrebna dodatna investicija od oko 10,4 milijarde dolara.

Konferenciju je organizovala “Wireless Media Group” u okviru višegodišnjeg serijala „Re-set Summit,“ u Privrednoj komori Srbije, s ciljem da se kroz diskusije i debate o ključnim aspektima energetske tranzicije u Srbiji identifikuju mogućnosti, izazovi i perspektive.

Evropska unija je najveći donator Srbije u oblasti energetike. Tokom protekle decenije, EU je obezbedila više od 600 miliona evra bespovratnih sredstava za energetski sektor Srbije. EU u Srbiji finansira projekte čiji je cilj sigurnost snabdevanja, diversifikacija izvora energije, liberalizacija tržišta i poboljšanje energetske efikasnosti.

Energija vetra iz Kostolca

Zeleni talas podrske za energetiku: Rekonstrukcija HE Bistrica

Gasni interkonektor Srbija-Bugarska

EU i Srbija u sektoru energetike