Kada kažemo zaštita prava i interesa građana uglavnom mislimo na sudove. Oni su, međutim, poslednje sredstvo, a građani zapravo najčešće ostvaruju i štite svoja prava i interese pred organima javne uprave kao što su republički, pokrajinski, gradski ili opštinski sekretarijati, direkcije, inspekcije, zavodi itd.

Dakle, svaki put kada podnosimo najrazličitije zahteve kao što su roditeljski ili dečiji dodatak, subvencije za vrtić, upis u matične knjige, privredne i druge registre, mi zapravo ostvarujemo svoja prava i interese što nam garantuju organi javne uprave. Zato je važno da znamo da su oni dužni da to čine, ali i da na njihov rad možemo da utičemo. Ako tome pridodamo rodnu dimenziju stvar postaje još složenija.

Zato nezavisni istraživački centar u oblasti rodne ravnopravnosti, Gender knowledge hub, sprovodi projekat “Budžet po meri građanki – Ka sprovođenju politika rodne ravnopravnosti u Gradu Novom Sadu”. On je deo Programa malih grantova za organizacije civilnog društva za praćenje reformi javne uprave na lokalnom nivou, a sprovodi se u okviru Projekta osnaživanja civilnog društva Zapadnog Balkana za reformisanu javnu upravu – WeBER 2.0, koji finansira Evropska unija. Gender knowledge hub pratio je primenu rodno odgovornog budžetiranja (ROB) – ispunjavanje zakonske obaveze u Gradu Novom Sadu.

“ Pokušale smo da doprinesemo transparetnosti ne samo primene ROB nego i generalno programskog budžetiranja u Gradu.  Utvrdile smo da je Grad uveo ROB u 6 od 17 budžetskih programa, da nema podataka o efektima koji su postignuti, da je najveći deo aktivonosti u oblasti zdravstva, samozapošljavanja i usluga socijalne zaštite i to u domenu zaštite žena od nasilja – kroz finansiranje sigurne kuće”, kaže direktorica Gender knowledge hub-a, Višnja Baćanović.

Istovremeno su pitale sugrađanke, posebno iz marginalizovanih grupa, šta su za njih prioriteti u javnoj upravi,  kako bi dale predloge Gradu šta treba finansirati kao rodno odgovorne programe i usluge. Ove ankete pokazale su da blizu 90% osoba nema dovoljno informacija o ROB. Nisu svesni šta to podrazumeva, ni kako funckioniše kreiranje programskog budžeta, šta su prednosti i kakva je veza između problema koji se rešavaju, čiji su to problemi i kakva su rešenja i konačno koliko se javnih para u to ulaže i ima li to efekta.

„Budžet je suština, o tome mora više da se govori. Zato je ovaj projekat važan, jer povećava transparetnost i mic po mic uključuje građane u ove procese. To može da podstakne organe javne vlasti da bolje izveštavaju o tome šta je urađeno i zašto baš to, a ne nešto drugo”, kaže Baćanović.

Ne zna se dovoljno kako se rodna neravnopravnost oslikava u raspodeli budžeta , da je, na primer, važno ulagati u vrtiće, javni prevoz, celoživotno učenje, jer su to sektori koji doprinose ravnopravnosti. Veza između života ljudi i šta se finansira, te kakve to veze ima sa rodnom ravnopravnošću još uvek se ne prepoznaje dovoljno. Informisanost građana i građanki dugoročno doprinosi njihovoj informisanoj političkoj partricipaciji. Tako se, kaže, povećava odgvornost vlasti, što dovodi do boljih javnih usluga.

“Mnogo kampanja i aktivnosti, posebno na društvenim mrežama doprinosi da su mlade žene sve više osvešćene, da bolje razumeju i prepoznaju rodne stereotipe i njihov uticaj na naše živote. Ipak, to se ne dovodi dovoljno u vezu sa novcem, bar ne budžetom, jer se koncept javnih politika još ne razume dovoljno, niti to da je kroz javne politike, što nije samo „podizanje svesti“ moguće raditi na smanjenju neravnopravnosti i da je to potrebno finansirati”, zaključuje Baćanović.

Projekat se naslanja na prvi WeBER, koji je bio realizovan od 2015. do 2018. godine. Cilj projekta je jačanje položaja organizacija civilnog društva u kreiranju javnih politika na nacionalnom i regionalnom nivou i unapređivanje njihove nadzorne i konsultativne uloge. Osposobljavanjem organizacija civilnog društva za učešće u konstruktivnom dijalogu posvećenom reformama, projekat WeBER 2.0 doprineće regionu u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Licne priče možete da pronađete na linku