Kakva je struktura poljoprivredne proizvodnje u Srbiji? Koliko uvozimo a koliko izvozimo? Ko su najveći spoljnotrgovinski partneri poljoprivrednih proizvoda? Ko najviše ulaže u poljoprivredu i kako doći do sredstava? Samo su neka od pitanja pokrenuta tokom onlajn debate «Poljoprivreda i investicije u Srbiji» na kojoj su učestvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ali i stručnjaci iz privrede i civilnog društva.

Razmatrajući stranje u pregovorima za poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, Jasmina Miljković, šefica Upravljačkog tela IPARD Operativne strukture i načelnica Odeljenja za ruralni razvoj pri Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je istakla da se trenutno čeka novi izveštaj o napretku Srbije, kao i ažuriranje Akcionog plana za poljoprivredu. «Mi smo merila dobili 2015., Akcioni plan je donet 2018., a već 2021. počinje novi budžetski period za EU. Mi moramo upodobiti plan, ali i našu politiku sa EU planom za period od 2021. do 2027. godine», istakla je Miljković. 

Govoreći o programu predpristupne pomoći EU za razvoj poljoprivrede – IPARD, Miljković je naglasila da konkurisanje za sredstva nije komplikovano, ali da još uvek drugo traje u smislu procedure i administrativne obrade. «Mi imamo stalan odliv kadrova i to jeste problem. Takođe, nije doboljno samo nekog novog zaposliti. Potrebno je tu osobu i obučiti, a to je proces», kaže Miljković. Upravo iz tog razloga, Srbija je od 6 ponuđenih mera, akreditovala 4. «Za prestale 2 smo shvatili da jednostavno nemamo kapaciteta. Rešili smo da ih zato prenesemo za idući program – IPARD 3 čija prva verzija bi trebalo da bude gotova na proleće 2021., a finalna verzija bi trebalo da bude usvojena u novembru iste godine», najavljuje Miljković.

Struktura podnetih zahteva za dodelu sredstava iz IPARD-a je pretežno u cilju nabavljanja novih traktora (čak 86 odsto svih zahteva). Na zahteve koji se odnose na sredstva za preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda odlazi tek 14 odsto prijava. Miljković naglašava da je to šteta, jer ovaj program daje mogućnosti za mnogo više. Na primer, za projekte u oblasti obnovljive energije su podneta tek 4 zahteva od 2017. godine. Nesrazmera vrste zahteva, kao i ograničene administrativne mogućnosti su uslovile i da se do sada povuče mali deo novca. Od 175 miliona evra, koliko je obezbedila Evropska unija za ovaj program, do sada je isplaćeno tek 7,5 miliona evra.

Govoreći o spoljotrgovinskoj razmeni poljoprivrednih proizvoda, Miloš Milovanović, koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za poglavlja 11,12 i 13 je izjavio da je poljoprivreda učestvovala sa 12,3 odsto u izvozu Srbije 2019. godine.  «U ukupnom iznosu, poljoprivreda je ostvarila 3 milijarne evra prometa, a od toga 50 odsto našeg izvoza absorbuju zemlje EU i 30 odsto CEFTA. Ova dva bloka imaj isti cilj – evropske integracije – tako da je 80 odsto trgovine ili sa EU ili sa budućim članicama. Kod suficita – struktura je obrnuta – 30 odsto se ostvaruje sa zemljama EU, dok čak 50 odsto suficita sa zemljama CEFTA. Ostala tržišta u poljoprrivredi čine 20 odsto , od kojih Rusija čini 10 odsto», istakao je Milovanović. Na pitanje o trenutnim prioritetima, Milovanović ističe potrebu za većim investiranjem, te potrebu za preispitivanjem mera i politike poljoprivrede (poput premija za mleko, plaćanja po hektoru i sl.). «Poljoprivreda ne treba biti niti jedini niti osnovni sektor, ali treba da bude sektor u kome se pristojno zarađuje, koji brine o životnoj okolini i ljudima koji u njoj rade», tvrdi Milovanović.

Klimatske promene su još jedan aspekt poljoprivrede. «Nema moderne poljoprivrede koja ne uzima u obzir klimatske promene koje su već nastupile.  Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UN FAO) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) su započele projekat koji ima za cilj pravljenje  Strategija i Akcioni plan navodnjavanja u Srbiji. Mi navodnjavamo svega 4 odsto obradivih površina. Poplave, kao i suše iz 2012. i 2017. godine nas opominju da je to daleko od dovoljnog» naglašava Milovanović. Takođe, naglašava i da je potrebno da se što pre pređe sa proizvodnje ratarskih kultura na visoko unosne kulture, poput voćarskih.

Dragan Roganović, predsednik Upravnog odbora Asocijacije za razvoj Ibarske doline  naglasio je potrebu za edukacijom i informisanjem poljoprivrednika. «Ne samo da se dobiju sredstva, već i da se stvara promena u razmišljanu i pristupu poljoprivredi. U tom smislu, Ministarstvo bi moglo bolje da iskoristi i koordiniše resurse koje imaju lokalne OCD za informisanje i unapređenje poslovnog i ekološkog ambijenta» zaključuje Roganović.

Debatu je organizovao Evropski pokret u Srbiji (EPuS) u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji u okviru serijala «Evropski razgovori 2.0» koji treba da doprinesu jačanju komunikacije sa građanima i da im pomogne u proceni i donošenju suda u vezi sa evropskom perspektivom Srbije.