U eri kada se borimo da bioskopi opstanu i ostanu omiljeno mesto za gledanje filmova, pandemija korona viusa čini se kao završni udarac.  Bioskopi su mesecima zatvoreni, a filmske premijere se pomeraju na neodređeno vreme, jedan je od zaključaka vebinara Culture Talks u organizaciji EU info mreže.

Trenutno je najveći izazov pokrenuti sve moguće inicijative kako bi se sprečilo zatvaranje bioskopa. Europa Cinemas, evropska mreža bioskopa, čiji je deo čak 14 bioskopa iz Srbije, do sada je jedina institucija koja je pomogla našim bioskopskim salama da izbegnu zatvaranje.

Na vebinaru #CultureTalks – Oporavak sedme umetnosti, Manem Riča, koordinator za Srbiju Europa Cinemas, rekao je da je ova organizacija preduzela dve konkretne mere do sada kako bi članovima bioskopske mreže pomogla da nastave da rade.

Prvo, ubrzana je isplata pomoći za 2019. kako bi pomogli onima koji su zatvoreni usled mera izolacije u martu, iako se finansijska pomoć Europa Cinemas obično isplaćuje u novembru. Druga mera podrazumeva isplatu 50% pomoći od svote predviđene za 2020. svim članovima mreže koji su dobili pomoć u 2019. bez uvida u njihove programe za narednu godinu, što neće morati da vraćaju bez obzira na njihove konačne programe za sledeću godinu. Treću meru pomoći Europa Cinemas upravo sprovodi.

„Ona podrazumeva da svi bioskopi, članovi mreže u Srbiji, dostave konkretne cifre za period 2020. kada su bili otvoreni, tj. od 1. januara do sredine marta i od početka septembra na ovamo. Ove informacije nam trebaju jer razmišljamo o mogućnostima promene smernica za 2020. kako bismo uzeli u obzir ovaj izuzetno težak period i pružili najveću finansijsku podršku bioskopima u okviru mreže, uprkos činjenici da su bili zatvoreni nekoliko meseci“, najavio je Manem Riča.

Europa Cinemas je prva mreža bioskopa koja se fokusira na evropske filmove. Nastala je 1992. na inicijativu grupe od trideset izlagača bioskopa, a za 27 godina postala je mreža koja objedinjuje više od 1.200 bioskopa u 43 zemlje, sa ciljem da podrži negovanje evropskog filma. Od samog svg osnivanja podržana je od strane Evropske komisije.

U doba pandemije malim bioskopima koji neguju evropsku kinematrgafiju još je teže, jer je njihova publika specifična i vrlo uska. Ilija Tatić, izvršni producent Festivala evropskog filma Palić i direktor Otvorenog univerziteta Subotica, boji se da bioskop Abazija u Subotici, neće izdržati ukoliko se pandemija nastavi i sledeće godine.

“Bila je užasna situacija, ali poslednja dva meseca je mnogo bolje. Publika želi da ide u bioskop uprkos svemu, ali svako pogoršanje epidemiološke situacije se odražava na posetu. Moramo imati u vidu da ni u distripuciji nije velika ponuda. Nadamo se da ćemo izgurati ovu situaciju još pola godine, a mnogo nam znači i pomoć Euro paCinema mreže, jer drugu pomoć nismo ni dobili“, objašnjava Tatić.

 

 

 

Bioskopi, ali i filmski festivali vitalna su veza između ljudi i filmova. Većina filmskih festivala je odložena, organizovana onlajn ili u smanjenom obimu. Ipak pojedini su uspeli da se snađu i ipak organizuju program u jednom novom, prilagođenm izdanju. Među prvima to su bili Palićki filmski festiva i Beldoks.

 „Nedelju dana pre festivala još je bila mera okupljanja za 10 ljudi i bili smo spremni da puštamo filmove i pred 10 ljudi, ali eto desilo se da nam je sve išlo na ruku – i vremenske prilike i nove mere javnog okupljanja i uspeli smo da održimo festival. Mislim da smo bili prvi filmski festival koji je održan fizički u prostoru. Jedan ozbiljan festival treba da prati sve tokove i da prati inovacije. I mi smo ove godine kao i drugi imali onlajn program, ali okosnica svakog festivala ostaće živi program pred bioskopskim platnom. Verovatno više neće postojati bez onlajn komponente, ali festival uživo je suština svega i ne postoji virtuelna zamena fizičkog iskustva“, objašnjava Igor Stanojević, režiser i selektor Beldocs festivala.

Onlajn programi festivala i bioskopa naterali su mnoge da mnogo brže uđu u eru digitalizacije koja nas je sve neminovno čekala, samo se sada desila ranije, mišljenje je Nevene Negojević, koordinatorke kancelarije MEDIA Kreativna Evropa u Srbiji. To je po njenom mišljenju dobra strana ove loše situacije, ali nije rešenje. Zato je MEDIA vrlo brzo prilagodila svoje mere prema menadžmentima projekata koji su u toku.

“ Medija program je vrlo brzo izašla sa fleksibilnim merama, kako bi se olakšalo ne samo menadžemntu projekata, već i korisnicima samih programa. Mnogi rokovi su produženi, ali je bilo moguće i odložiti prjekat iako tu mogućnost još niko nije iskoristio. Ono što je jedina direktna mera jeste da se pomogne mreži Europa Cinema, jer bioskopi su ipak najviše pogođeni ovom situacijom, a to je i učinjeno”, zaključila je Negojević.

 

 

Iako je situacija još uvek ozbiljna, svi su složni u jednom, a to je da se i iz loše situacije nešto novo može naučiti – iznova preispitivati svoje odluke i menjati se konstantno. Ono što ipak ostaje nezamenljivo već više od 100 godina jeste zajedničko iskustvo gledanja dobrog filma sa nepoznatim ljudima koje sve spaja isto iskustvo mračne prostorije i svetla iz projektora.