Kako komuniciramo zavisi od sredine u kojoj odrastamo. To je stečeno znanje koje upijamo najpre od svojih roditelja, potom od vršnjaka, škole, medija i konačno celokupne političke klime koja vrlo često formira jedinstvene načine komunikacije karakteristične za jedno društvo.

Ukoliko pogledamo svoje blisko okruženje, shvatićemo da vrlo malo koristimo argumente, činjenice i dokaze prilikom iznošenja svojih stavova. Situacija je još ozbiljnija ukoliko proanaliziramo javne nastupe u našim medijima. Neargumentovane tvrdnje, nepotkrepljene činjenicama, floskule, postale su svakodnevica koju većina prihvata kao legitiman način komuniciranja.

Brzina informacija dodatno smanjuje mogućnost same analize informacija kojima smo svakodnevno “bombardovani”. Samim tim, smanjuje se sveopšte kritičko razmišljanje, što neminovno vodi ka urušavanju društvenih vrednosti. Posvetiti pažnju veštini komuniciranja, postaje nužno u održavanju lične i globalne mentalne higijene.

Potrebu za ovom veštinom prepoznali su srednjoškolci i studenti u Srbiji i već 5 godina pohađaju Evropsku školu debate, projekat koji organizuju Informacioni centar Evropske unije, EU info kutak Novi Sad i debatna akademska mreža Otvorena komunikacija uz podršku  Delegacije Evropske unije u Srbiji. Školu debate u prethodnih 5 godina pohađalo je više od 300 srednjoškolaca i studenata iz više od 30 gradova širom Srbije, a organizovano je više od 20 javnih debata.

Učesnici četvrte javne debate ovogodišnjeg ciklusa Evropske škole debate održanom u Kulturnom centru u Rumi kažu da im je pohađanje ove škole promenilo način razmišljanja.

„Kada sam krenula u školu debate o mnogim temama nisam ni razmišljala. Sada sam svesna mnogih vrlo značajnih društvenih pitanja koja se tiču svih nas, a o kojima slabo ili uopšte ne govorimo u školi. Samim tim mnogo sam informisanija, a informacije koje dobijam putem medija mnogo dublje analiziram“, ispičala nam je debaterka Sofija Božić.

Jedna od takvih tema bila je i ova u Rumi, a glasi: „Socijalna inkluzija – Ovaj Dom bi uveo socijalna preduzeća u sve veće opštine u Srbiji“. Učesnici su bili podeljeni u dva tima, afirmativni i negativni, raspravu vodili argumentovano, u ograničenom vremenskom roku, a neki debateri bili su prinuđeni da brane stavove sa kojima se lično ne slažu.

„To je i poenta. Da naučimo da baratamo činjenicama, da pažljivo slušamo svog sagovornika i pokušamo na što precizniji način da pobijemo njegove argumente, bez afektivnih istupa i svađe“, objasnio je debater pobedničkog, afirmativnog tima, Velimir Milošev.

„Koristi su višestruke. Prvo, mnogo lakše komuniciramo u svakodnevnom životu, u školi ili na fakultetu. Znamo kako da formulišemo svoju misao. Drugo, mnogo ređe nas mogu prevariti razni ljudi koje slušamo na televiziji ili internetu. Tačno prepoznajemo šta je dobar, šta loš argument, a šta uopšte nije ni argument nego fraza koja nema posebno značenje. Zato i treba da treniramo veštinu govorenja, da bismo bolje slušali“, zaključio je Martin Macak.

Ovo je bila jedna od pripremnih debata, a u maju, kao i svake godine u okviru promocije Dana Evrope, održaće se završna debata i ceremonija dodele diploma u Narodnoj skupštini Republike Srbije.