“Neopravdani su strahovi da bi u vrednovanju rezultata Beograda na evropskom putu prevagu mogli da odnesu politički razlozi. Nema sumnje u to da je Evropska unija čvrsto posvećena evropskom putu Srbije”, poruke su koje je u intervjuu za Politiku izneo Kristijan Danijelson, generalni direktor Generalnog direktorata Evropske komisija za politiku susedstva i pregovore o proširenju, uoči razgovora sa srpskim zvaničnicima o evropskoj integraciji Srbije.

Danijelson, koji boravi u dvodnevnoj poseti Srbiji, podsetio je da je šest poglavlja otvoreno a jedno i zatvoreno, i ocenio da rad na drugim poglavljima napreduje stabilnim tempom, prenosi Politika.

„Dobri su izgledi da će nekoliko njih biti otvoreno u 2017. godini, uključujući i ona na međuvladinoj konferenciji planiranoj za 27. februar”, ističe Danijelson.

On ukazuje da proces pridruživanja nije samo tehničke prirode. „Reč je o reformi zemlje za dobrobit njenih građana, o doprinosu regionalnoj saradnji, miru i stabilnosti. Reč je o pripremi bolje budućnosti za Srbiju”, naglasio je.

Na pitanje da li je, kako se smatra u Srbiji, sigurno otvaranje poglavlja 26 i kakav je stav u EU u pogledu poglavlja 20 i 29, za koja Srbija tvrdi da je u potpunosti spremna, Danijelson je odgovorio da su “države članice dale svoje zeleno svetlo za otvaranje i privremeno zatvaranje poglavlja 26 o obrazovanju i kulturi. Komisija je obavila svoj deo posla i podnela Savetu dokumenta koja zovemo Nacrt zajedničke pozicije za oba poglavlja: 20 – Preduzetništvo i industrijske politike i 29 – Carinska unija. Sad je na državama članicama da odluče da li će se i kada će se otvoriti ova poglavlja”.

Danijelson napominje da “je obično potrebno nekoliko nedelja, a ponekad i meseci, a imati poglavlja 20 i 29 spremna za otvaranje pravi je izazov jer je tehnička rasprava počela tek u drugoj polovini januara. I normalno je da bi to moglo da potraje. Ovo su ozbiljne odluke. Na primer, nakon pristupanja Srbije, spoljne granice zemlje biće spoljne granice EU. Vi ćete, dakle, razumeti razloge zbog kojih države članice žele da pažljivo sagledaju ova pitanja” objasnio je Danijelson.

On je negirao da će u procesu pridruženje prevagu u odnosu na reforme odneti politički razlozi. “Dozvolite mi da budem direktan: takvi strahovi su neopravdani. Pomenuo sam da je budućnost Srbije u EU. Ne postoji plan B” istakao je Danijelson.

On ističe da Srbija treba da obrati posebnu pažnju na reforme u oblasti vladavine prava. “One su toliko fundamentalne da države članice očekuju da vide stabilan napredak tokom čitavog puta; ne možemo i ne treba da ostavimo posao za kraj procesa. U istom duhu, Srbija treba da postigne stabilan napredak u normalizaciji odnosa s Kosovom. Ovo je takođe veoma važno: nedavni događaji nisu pogodovali tom smeru. Poslednje, ali ne i najmanje važno – Srbija mora da radi na regionalnoj saradnji, miru i stabilnosti”.

Danijelson je ukazao da se u dijalogu o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine razmatra nekoliko važnih tema uključujući osnivanje Udruženja/Zajednice srpskih opština, da su postignuti značajni sporazumi u tom pravcu i da “Kosovo treba da da mandat menadžmentu koji je imenovan u junu 2016. da pristupi izradi Statuta ovog Udruženja/Zajednice”.

Na pitanje može li Kosovo, kako je najavio ministar spoljnih poslova Enver Hodžaj podneti zahtev za status kandidata za članstvo u EU ako se ima u vidu da postoje zemlje članice EU koje ga ne priznaju, Danijelson je naveo da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Kosova stupio na snagu 2016. godine, “kao prvi sveobuhvatni okvir za bliži politički dijalog i ekonomske odnose. Zbog toga, sada je prioritet Kosova implementacija SSP, vođena Agendom evropske reforme, u cilju daljeg jačanja svoje vladavine prava i reforme svoje ekonomije” rekao je Kristijan Danijelson i intervjuu za Politiku.