Pregovori o pristupanju Srbije EU formalno su započeli pre godinu dana u Briselu. Od tada se mnogo radilo na pripremi pregovora o konkretnim poglavljima i započinjanju ključnih reformi. Taj zalet i stepen ambicije treba održati kako bi zemlje članice EU otvorile prva poglavlja ove godine. Prošle godine je Vlada donela brojne reformske zakone i usvojila nekoliko dobrih akcionih planova. Sada je vreme da se realizuje ono što je zacrtano na papiru; svi se nadamo i očekujemo da će 2015. biti godina realizacije. Trebalo bi da reforme počnu da pokazuju rezultate koji će pomoći oporavku privrede kako bi do idućeg Izveštaja o napretku Srbije svi mogli da ga vide i osete čak i ako ne pročitaju izveštaj – kaže u razgovoru za Danas Majkl Devenport, šef Delegacije Evropske unije u Srbiji.

Nakon susreta sa vama prošlog utorka premijer Vučić je rekao da je vaš zajednički zaključak da će 2015. biti „ključna godina za Srbiju i njen napredak“. Kakva su vaša očekivanja u pogledu procesa pristupanja Srbije Evropskoj uniji – na koji način će se 2015. razlikovati u odnosu na prethodne godine?

– Premijer i ja smo istog mišljenja da će 2015. pružiti velike mogućnosti za ključni napredak Srbije ka članstvu u EU. Na prvom sastanku ove godine, premijer i ja smo imali pozitivnu razmenu mišljenja o brojnim aktuelnim pitanjima: o novoj rundi dijaloga u Briselu u februaru, pregovaračkim poglavljima, regionalnoj političkoj i ekonomskoj stabilnosti kao i o ekonomskim reformama, uključujući restrukturiranje državnih preduzeća. Takođe smo razgovarali o naporima koje Vlada ulaže da povrati održivost železare u Smederevu. Dakle, kao što vidite, naša zajednička agenda za ovu godinu je ogromna, a uključuje i prioritete kao što su vladavina prava, pre svega akcioni planovi za poglavlja 23 i 24, borba protiv korupcije i diskriminacije, sprovođenje medijskih zakona. EU je daleko najveći partner Srbije u najrazličitijim sferama. Na tržište EU ide oko 70 odsto srpskog izvoza, zemlje EU su apsolutno najveći investitor u srpsku privredu. Iz pretpristupnih fondova svake godine dajemo oko 200 miliona evra u vidu bespovratne pomoći za reforme u prioritetnim oblastima pristupnog procesa, ali i u druge svrhe. Tokom prošle i ove godine najvidljivija i najprepoznatljivija pomoć EU bila je naporima da se saniraju posledice poplava, da se ljudi vrate u svoje domove, da se obnove škole i obdaništa, sistemi vodosnabdevanja, da poljoprivrednici i stotine malih porodičnih preduzeća obnove svoju proizvodnju. Tu posao nije završen, još 62 miliona evra su odvojena za nastavak ove akcije, ali će se sada ona proširiti i na prevenciju sličnih katastrofa.

EU i njene zemlje članice praktično podržavaju Srbiju i finansiraju unapređenja u brojnim sektorima: od obrazovanja i pravosuđa, preko mostova, energetike i životne sredine, do socijalne inkluzije, samouprave, medija, kulture i privrede. Premijer odlično zna koliko toga EU radi u korist Srbije i da će u periodu koji je pred nama, zajednički morati još više da se uradi. Ne bi trebalo da nam neke stvari skreću pažnju sa poslova koji su pred nama. Kao što je premijer rekao, to je bio naš prvi sastanak ove godine, a takvi sastanci se održavaju redovno. To je inače samo jedan od primera duboke saradnje EU i Srbije

Po vašem mišljenju, da li će Srbija dodatno uskladiti svoju politiku prema Rusiji sa stavovima EU u 2015. godini?

– Važno je da se razume zašto je EU uvela ograničene sankcije Rusiji. To je učinjeno kao odgovor na nezakonito prisajedinjenje Krima, što predstavlja očigledno kršenje međunarodnog prava, kao i zbog kontinuirane destabilizacije susedne suverene Ukrajine. EU i drugi međunarodni partneri su primenili ciljane mere usmerene na specifične sektore ruske privrede. Te mere su deo dvosmernog pristupa, zajedno sa diplomatskim inicijativama usmerenim na pronalaženje rešenja kroz pregovore. U pregovaračkom okviru postoji pravni uslov o postepenom usklađivanju sa stavovima EU, pa i u slučaju teških pitanja kakve su sankcije i to je vrlo važno. Očekujemo od Srbije da se pridržava svojih obaveza. Samo Srbija može da odgovori na vaše pitanje kroz unutrašnji društveni dijalog. To nije prosta stvar za Srbiju i mi shvatamo da taj društveni dijalog nije završen. Sve vreme govorimo da je to postepen proces koji pretpostavlja sve veću usklađenost sa stavovima EU, ne samo po pitanju Rusije. Sama Srbija je izjavila da je pristupanje EU njen ključni strateški cilj i tu posvećenost je premijer Vučić nedvosmisleno ponovio tokom posete predsednika Putina u oktobru.

Ceo intervju pročitajte ovde