Agencija za kontrolu spoljnih granica Evropske unije, Fronteks, uputiće u Srbiju oficira za vezu, potvrdio je u Beogradu direktor Fronteksa Fabris Leđeri i objasnio da će oficir za vezu biti zadužen za ceo Zapadni Balkan.

U intervjuu za Politiku Leđeri je rekao da će fronteksov oficir raditi u prostorijama Delegacije Evropske unije, a „s obzirom da je Delegacija EU diplomatska misija, onda će samim tim i taj oficir za vezu imati diplomatski status.“, objasnio je Leđeri.

Na pitanje može li se očekivati novi talas izbeglica iz Azije i Afrike, on je rekao da je za sada glavni fokus i izazov za EU predstavlja centralna migrantska ruta kojom migranti dolaze iz Libije u Italiju.

„Druga velika ruta je istočna gde od Turske jedan krak ide ka Bugarskoj, drugi ka Grčkoj. Ona je u velikoj meri pod kontrolom, naročito od kada je sklopljen sporazum između Turske i EU. Štaviše, od tada je broj migranata koji koriste ovu rutu opao za 95 odsto. To je dobra vest za Srbiju“, rekao je Leđeri.

On je naveo da Fronteks već organizuje obuke za pripadnike srpske policije kako bi oni unapredili svoje veštine za razne poslove, poput upoznavanja sa procedurom vraćanja i povratka migranata.

U intervjuu za Radio Televiziju Srbije, Leđeri je rekao da Srbiju vidi kao buduću članicu Evropske unije, a srpsku graničnu policiju kao buduće kolege u kontekstu zaštite evropskih granica.

Upitan o najvećim izazovima Fronteksa, Leđeri je odgovorio da je glavni izazov situacija na centralnom Mediteranu.

Prema njegovim rečima, od 1. januara ove godine više od 85.000 ljudi je stiglo iz Libije na italijansko kopno.

“U Libiji postoje kriminalne oragnizacije i krijumčari koji organizuju prelazak ljudi iz Afrike. Dolaze ekonomski migranati većinom iz podsaharske i zapadne Afrike, ali ima i mnogo ljudi iz Bangladeša”, precizirao je Leđeri.

Na pitanje o tome šta bi trebalo menjati u organizaciji Fronteksa, Leđeri je rekao da je stupio na dužnost nekoliko meseci pre vrhunca migrantske krize i priznao da se nije očekivao toliki broj tražilaca azila iz Sirije i sa Bliskog istoka.

On je naveo primer da se za svega nekoliko nedelja na grčkim ostrvima broj ilegalnih migranata povećao 18 puta.

“Nijedna zemlja na svetu ne bi sa tim mogla da se izbori”, ocenio je Leđeri.

On je istakao da je politički odgovor EU bio da izdvoji više novca za Fronteks, da poveća broj ljudi na graničnim prelazima i u obalaskoj straži i da Fronteksu da novi mandat, koji je počeo u oktobru 2016.

Uz podsećanje da je tokom migrantske krize Fronteks bio i na srpsko-hrvatskoj granici, Leđeri je upitan da li to znači da nije dobro štitio spoljne granice EU koje počinju mnogo pre Srbije?

„U leto 2015. Fronteks nije imao dovoljno sredstava, ni ovlašćenja, da odluči o brzoj intervenciji u Grčkoj. Sada je situacija drugačija“, odgovorio je Leđeri.

„Imamo 1.250 ljudi iz zemalja Šengena koji su nam na raspolaganju i koji mogu biti raspoređeni za pet radnih dana“, istakao je Leđeri i objasnio da je operacija „Posejdon“ i dalje aktivna u Grčkoj.

„Naši prioriteti su istočne granice – grčka i bugarska granica, odnosno kopnena i morska granica ka Turskoj. To je prva linija zaštite spoljnih granica EU, i mislim da je to dobro i za Srbiju“, rekao je Leđeri.

Upitan da li Fronteks može da pomogne jačanju kontrole granica Srbije, Leđeri je naglasio da je odlična saradnja sa Srbijom započeta 2009.godine.

„Imamo radne aranžmane sa Ministarstvom unutrašnjih poslova. To znači da Fronteks i srpska policija, naročito granična policija, blisko sarađuju“, ocenio je Leđeri.

„Sada razvijamo saradnju na granici između Srbije i EU“, rekao je Leđeri i predočio da „fokus nije samo na ilegalnoj migraciji, već i na borbi protiv kriminala“ i naveo da već postoje akcije usmerene na trgovinu oružjem i krađu vozila.

Tokom boravka u Srbiji Leđeri je razgovarao sa ministarkom za evropske integracije Jadrankom Joksimović, ministrom odbrane Aleksandrom Vulinom, ministrom policije Nebojšom Stefanovićem i ministrom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoranom Đorđevićem.