Uoči posete Zapadnom Balkanu Federika Mogerini, Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku ipotpredsednica Evropske komisije napisala je za Blic autorski tekst koji prenosimo u celini:

Uvesti Zapadni Balkan u Evropsku uniju: to je naš zadatak, a ne naredne političke generacije. Balkan je deo Evrope, i uvek je bio: nijedna politička granica ne može promeniti takvu geografsku, istorijsku i kulturnu realnost. Narodi na Balkanu su Evropljani: oni zaslužuju jednake prilike, jednaku zaštitu i jednaka prava kao i svi ostali građani ovog kontinenta. Evropska unija neće biti celovita dokle god ovaj region u srcu Evrope ne bude njen sastavni deo, deo naše zajednice.

Protekle godine, zemlje „zapadnobalkanske šestorkeˮ i Evropska unija približile su se zbližile. Do pre samo nekoliko godina, mnogi naši zajednički uspesi bili su nezamislivi.

Srbija stabilnim putem napreduje u pregovorima o članstvu u EU, ššto pokazuju i dva nedavno otvorena poglavlja.

Dve dekade nakon poslednjeg rata, region je stabilniji i demokratičniji nego ikada ranije.

Ipak, regionalna stabilnost i napredak i dalje su krhka dostignuća. Politički nesporazumi ne retko preovlađuju nad interesima građana. Obećanja o boljim uslovima za život nisu uvek potkrepljena stvarnim i vidljivim napretkom. Složeno međunarodno okruženje – praćeno novim izazovima, sporim ekonomskim oporavakom i promenom gllobalne ravnoteže moći, vrši dodatni pritisak na ionako krhki region. Ponekad čak imamo utisak da se ni sami mir ne može uzeti zdravo za gotovo.

Svi delimo iste interese – da sprobođenje mira na Zapadnom Balkanu bude nepovratni proces uz društveni, ekonomski i demokratski napredak. Ukoliko ostvarimo sve to i napredak ka članstvu u EU postaće nepovratan. To je od ključne važnoosti kako za Evropsku uniju tako i za građane i lidere Zapadnog Balkana.

Kako bismo doprineli takvim ciljevima, EU i sve njene članice moraju neprekidno da sarađuju sa svim prestonicama u regionu. Upravo iz tog razloga ću ove nedelje posetiti ceo Zapadni Balkan, da bih se sastala sa liderima i građanima u Podgorici, Sarajevu, Skoplju, Beogradu, Tirani i Prištini.

Želela sam da tokom ovog putovanja posjetim svih šest gradova, da ono bude zaista regionalno. Svaka od šest država Zapadnog Balkana ima svoj identitet, svoje izazove i ambicije. Ali je takođe jasno da saradnja, dijalog i pomirenje imaju pozitivan uticaj kako na svakodnevne živote građana tako i na put ka članstvu u Evropskoj uniji u celom regionu.

Važnost dijaloga između Beograda i Prištine je nemoguće dovoljno naglasiti, kako za regionalnu stabilnost tako i za ljude u Srboji i na Kosovu.

Narednih dana posetiću univerzitete i slušati probleme i nade omladine na Balkanu: njihova vizija je ključna za oblikovanje sadašnjosti i budućnosti, oslobođenih predrasuda i animoziteta iz prošlosti. Sastaću se sa svim vladama i obratiti se narodnim parlamentima nešto što nisam imala priliku da uradim ranije: a parlament je centar svake demokratije, gde kreatori politika moraju da pokažu odgovornost i da odgovore na potrebe građana.

Jer upravo se u tome ogleda naš zajednički posao. Reforme u svakoj od zemalja nisu važne zato što ih zahtevaju vlade ili Evropska unija, već zato što one mogu napraviti značajnu razliku u životima tolikog broja ljudi u regionu.

Težnja Srbije ka reformama mora da se nastavi: snažnija vladavina prava, predidljivija poslovna sredina i bolje usluge za sve građane pomogli bi stvaranju novih radnih mesta i ujedno privukle više investicija iz inostranstva.

Ubrzavanje takvih reformi je zadatak naše generacije. Ukoliko želimo da ostvarimo vidljive i opipljive rezultate za naše građane i poboljšamo kvalitet njihovih života, moramo da ojačamo našu saradnju danas, ne sutra. I to je naša lična odgovornost širom Evrope, kako unutar Evropske unije tako i na Zapadnom Balkanu.