BDP je u 2016. ponovo doživeo rast kao rezultat povećane domaće potrošnje i dvocifrenog rasta izvoza. Na temelju povećane privatne potrošnje se predviđa dalje povećanje ekonomskog rasta koji će podupreti još veći izvoz i investicije. Uprkos većoj potražnji i višim međunarodnim cenama nafte, očekuje se očuvanje stabilnosti cena. Predviđa se i usporavanje fiskalne konsolidacije ali se očekuje da njen tempo bude dovoljan za dalje obaranje spoljnog duga.

Dvocifreni rast izvoza i veća domaća potražnja kao podrška učvršćivanju rasta

Rast BDP-a je povećan sa 0,8 odsto u 2015. na 2,7 odsto u prva tri tromesečja 2016. Ekonomski oporavak podupire rast izvoza koji je i dalje dvocifren i koji je premašio očekivanja za 2016. Izvoz je porastao usled nedavne realizacije direktnih stranih investicija i stabilne potražnje među trgovinskim partnerima u EU. Osim toga, izvozom je pokriven veliki broj sektora i zemalja u koje se izvozi. Ekonomski je rast je takođe u velikoj meri podržan sve većom domaćom potražnjom. Tačnije, dobar učinak investicija je nastavljen zahvaljujući unapređenju poslovne klime, pospešenih očekivanja, olakšanju finansijskih uslova i značajnim porastom kapitalnih izdataka Vlade. Privatna potrošnja je takođe doživela rast zahvaljujući rastu zaposlenosti, visine dohodaka i potrošačkih kredita, uprkos zabeležnom padu prihoda od doznaka.

Očekuje se dalji rast domaće potražnje

Očekuje se da će veća privatna potrošnja rezultirati daljim povećanjem ekonomskog rasta. Nakon nekoliko godina pada ili neznatnog rasta, prognozira se stabilan oporavak privatne potrošnje i njen sve veći doprinos domaćoj potražnji. Predviđeno povećanje privatne potrošnje bi trebalo da bude podržano kontinuiranim rastom zapošljavanja i plata u privatnom sektoru i dinamičnim kreditiranjem. Uprkos tome što je nivo investicija i dalje skroman, očekuje se da on i ubuduće ostane značajan pokretač rasta. Prostora za dalji rast ima, a predviđa se da će rast nadalje biti podstaknut istim činiocima kao i do sada – unapređenjem poslovne klime, boljim finansijskim uslovima i konsolidacijom kapitalnih izdataka Vlade te relaksacijom napora za sprovođenje strukturnih reformi.

Uspostavljanje održivih javnih finansija

Fiskalna konsolidacija je snažna. Izvršenje budžeta nastavlja da premašuje očekivanja usled čega je deficit u 2016. bio značajno ispod nivoa početnih i revidiranih ciljeva. Rashodi su zadržani pod kontrolom dok je rast prihoda bio viši od očekivanog i to zbog povoljnih makrofinansijskih uslova, unapređene naplate poreza i neplaniranih jednokratnih prihoda. Ovo je otvorilo prostor za dodatnu potrošnju krajem prethodne godine i ograničenu indeksaciju plata i penzija u 2017. Nakon nedavnog naglog pada budžetskog deficita, očekuje se da fiskalna politika u većoj meri podrži rast. Pod pretpostavkom da neće doći do promene politike, za 2017. se predviđa neznatan pad budžetskog deficita u poređenju sa prethodnom godinom.

Kao rezultat napora za konsolidacijom, u 2016. je po prvi put nakon nekoliko godina uzastopnog povećanja zabeležen pad javnog duga. U 2017. se očekuje pad tempa fiskalne konsolidacije. Predviđa se usporavanje rasta izvoza, s tim da će on i dalje biti viši od rasta uvoza. Očekuje se da sa daljim rastom domaće potražnje bude smanjena razlika između izvoza i uvoza kao i da doprinos neto izvoza rastu bude neznatan.

Očekuje se očuvanje stabilnosti cena

Nakon nedavnog smanjenja ciljane stope inflacije sa 4% ± 1.5 na 3% ± 1.5, očekuje se pomeranje inflacije u okviru novog dozvoljenog odstupanja. Očekuje se i nizak rast pritiska na cene usled porasta međunarodnih cena nafte i veće potražnje. Očekuje se, međutim, da one ostanu na istom nivou zbog dobre poljoprivredne sezone i ograničenog prilagođavanja regulisanih cena.

Rizici i dalje povećani

Uprkos tome što je ekonomija zbog nedavnih reformi i smanjenja unutrašnjih i spoljnih neravnoteža znatno sposobnija da se suoči sa izazovima, prognozirani rizici nisu zanemarljivi. Osim što je osetljiva na spoljašnje faktore poput efekata strože monetarne politike SAD i kolebanja cena sirovina, suočena je i sa rizicima vezanim za nedovršavanje ili poništenje fiskalne konsolidacije. Uprkos tome, nivo deficita bi trebalo da bude dovoljan za dalje smanjenje javnog duga. Fiskalni rizici su, međutim, i dalje povećani te je fiskalni scenario i dalje predmet niza neizvesnosti. Javni dug je visok, a potrebe za refinansiranjem i isplata kamata su i dalje na značajnom nivou. Isplata duga je uslovljena kolebanjima u deviznom kursu i kamatnim stopama. Fiskalne strukturne reforme su sprovedeno delimično i trebalo bi ih sprovesti do kraja kako bi se javne finansije postavile na ćvršće temelje.