U izazovima današnjice, kada evroskeptici oštro napadaju evropski identitet, stvaranje makroregiona, kao što je Dunavski, predstavlja ključ saradnje, kroz razmenu ljudi, iskustava i prakse prekograničnog zbližavanja, istaknuto je na Trećoj konferenciji parlamentaraca Dunavskog regiona.

Dvodnevni skup, u organizaciji Skupštine Srbije i Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), počeo je u subotu Dunavskom plovećom konferencijom na kruzeru, uz učešće parlamentarca 14 zemalja dunavskog regiona.

Oni plove od dunavske delte u Rumuniji, preko Ðerdapa, Donjeg Milanovca i Smederava ka Beogradu, gde će u Skupštini Srbije biti održan završni deo konferencije.

Poslanik Evropskog parlamenta Mihel Tuerer ocenio je u ovodnim napomenama da živimo u nesigurnom svetu, kad je Evropska unija okružena mnogim oružanim sukobima, ali da ona, uprkos tome, ostaje stabilna i vredi nastaviti tim putem.

Ističući da je Dunavska strategija sastavni element nadogradnje, on je naglasio da se u EU zajednički neguje kulturno nasleđe.

Ne želimo da se utopi ničiji identitet, objasnio je Tuerer, ali je ukazao da se pojedine članice EU plaše migracija, pominjući Mađarsku, koja namerava da podigne „zid“ prema Srbiji.

Turera plaši takav razvoj situacije, koji smatra da bi trebalo da se razgovara o merama kojima bi taj problem bio rešen.

Parlamentarcima je u pozdravnom govoru dobrodošlicu poželeo potpredsednik Skupštine Srbije Igor Bečić, koji je naglasi da Dunav za Srbiju ne predstavlja samo ekonomski put, već vezu sa evropskom civilizacijom.

Od kada je počela primena Dunavske strategije 2010.godine, podsetio je Bečić, Srbija učestvuje u mnogim projektima dunavskog regiona, čime pokazuje svoju evropsku opredeljenost i spremnost na dobrosusedsku saradnju.

Gost konferencije abasador Austrije, zemlje koja je inicijator Dunavske strategije, Johanes Ajgner smatra da je, od kada on živi u Srbiji, Strategija „već pustila korenje“.

Želim da ovaj zajednički poduhvat raste i da sve više turista krstari Dunavom, poručio je Ajgner.

Tema prvog panela konferencije, održanog na kruzeru Delta star, bila je Kulturno nasleđe i raznovrsnost, kao osnove evropskog identiteta u Dunavskom regionu, iz ugla jevrejskog nasleđa, na kojem je ocenjeno da pitanje restitucije imovine Jevreja, nije jevrejsko, već civilizacijsko pitanje.

Vršilac dužnosti generalnog direktora Svetske jevrejske organizacije za restituciju Našliel Dison istakao je na primer uspešne restitucije koja se odvija u Rumuniji i ocenio da u Srbiji vlasti čine velike napore da više rade na restituciji i pomere stvari.

Profesor Univerziteta u Beogradu Nikola Samardžić podsetio je da je jevrejska zajednica u predratnom periodu živela na Dorćolu, pored Dunava.

Ne samo da želimo da vratimo imovinu tim ljudima, već ne možemo zamisliti identitet Beograda bez našh jevrejskih suseda, a oni su se osećali Srbima i Jugislovenima, rekao je Samardžić.

Rukovodilc ovog GIZ projekta, Danijela Šili rekla je da Dunav predstavlja sliku u ogledalu različitosti Evrope, što je i čini zanimljivom.

Precizirajući da se duž Dunava može videti više različitih kulturnih nasleđa, naglasila je Šili, ističući da su pojedine podunavske nacije, od Nemačke, do Rumunije, mnoge stvari izgradile, zahvaljujući jevrejskoj kulturi.

Predstavnica Fonda za političku izuzetnost Jelena Volić Helbuš smatra da istorija Jevreja na Balkanu nije ispričana i ukazuje da nema prave literature, ali ima mnogo
predrasuda.

Bitno je ispričati istoriju i kulturu srpskih Jevreja, i Jevreja na Balkanu. Ako je zaboravimo, biće izgubljen zna?ajan deo našeg evropskog identiteta, zaključila je Jelena Volić Helbuš .

Konferencija parlamentaraca Dunavskog regiona nastavlja se u Smederevu panelom o rečnom putničkom saobraćaju i održivom turizmu.