Najmanje je 82,4 miliona osoba prinudno raseljenih širom sveta u ovom trenutku. Izbeglice, moje komšije – poruka je današnje konferencije o 70. godišnjica usvajanja konvencije o statusu izbeglica.

Tim povodom, na konferenciji koju je organizovao Visoki komesarijat Organizacije ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) govorili su Mateja Norčič Štamcar, zamenica ambasadora EU u Srbiji, Ivica Dačić – predsednik Skupštine, Ivica Dačić, Frančeska Boneli – predstavnica UNHCR u Srbiji, i drugi.

„Ove godine takođe proslavljamo 70 godina od Ugovora o Evropskoj zajednici za ugalj i čelik, preteče i osnove onoga što predstavlja Evropska unija kakvom je znamo danas. Baš kao što se ove dve godišnjice poklapaju, tako se podudara i odnos između EU kao takve i same Konvencije. Zato mi je velika čast da imam priliku da predstavljam EU na ovom događaju, uzimajući u obzir važnost ovog dokumenta i njegove istorije na Evropskom kontinentu“, izjavila je Norčič Štamcar.

„Konvencija je imala velikog uticaja na Evropu kao celinu. Baš kao što je istakla Komesarka Johanson, ’Konvencija je nekad bila globalni odgovor na Evropsku katastrofu. Danas moramo dati Evropski odgovor globalnoj situaciji’. EU radi svim snagama da bi pronašla rešenja za aktuelne probleme“, zaključila je predstavnica Delegacije EU u Srbiji, te podsetila na podršku koju je Srbija tokom prethodnih godina dobila od EU.

„Srbija će nastaviti da maksimalno pomaže izbeglicama, sve dok i poslednji od njih ne bude imao sve uslove na dostojanstven život, od krova nad glavom, školovanja, zaposlenja, zdravstvene zaštite.“ rekao je predsednik Narodne skupštine.

Džilijan Trigs, pomoćnica Visokog komesara za zaštitu izbeglica naglasila je:

„Te 1951. godine, 26 zemalja, među kojima i SFRJ, koje su postavile temelje Konvencije o izbeglicama bile su usredsređene na pružanje zaštite oko dva miliona i dalje raseljenih ljudi šest godina nakon završetka Drugog Svetskog rata. Danas, kada obeležavamo 70. godišnjicu od njenog usvajanja, u svetu živi više od 84 miliona izbeglica i ljudi raseljenih unutar svojih zemalja dok je broj lica bez državljanstva nepoznat a broji se milionima. U proteklih 10 godina, broj prisilno raseljenih se udvostručio, što je posledica dobro poznatih uzroka, nasilja, unutrašnjih sukoba, siromaštva i nemogućnosti ostvarivanja zarade, nejednakosti, posebno žena i devojčica, diskriminacije, prirodnih katastrofa i klimatskih promena.”

Frančeska Boneli, šefica Predstavništva u Srbiji rekla je:

„Tokom 45 godina svog rada u Republici Srbiji, Agencija UN za izbeglice videla je samo solidarnost sa prisilno raseljenim populacijama. U vremenima izazova koje je sobom doneo kovid 19, Srbija je pokazala svoju privrženost obavezama preuzetim davne 1958. godine.“

Konvencija o izbeglicama iz 1951. godine definiše pojam izbeglice, i navodi vidove zaštite, pomoći i socijalna prava koja izbeglice moraju dobiti. Konvencija o izbeglicama takođe predviđa i potrebu za međunarodnom saradnjom da bi se olakšao nejednak teret koji nose zemlje prijema. Konvencija počiva na dva ključna principa: pravu na azil i zabrani vraćanja izbeglica na mesto gde bi im život bio u opasnosti.

UNHCR je osnovao kancelariju u Beogradu, 1976. godine. Podrška UNHCR-a Republici Srbiji do danas premašila je 560 miliona evra (65,8 miliona samo od 2015. godine).

Evropska unija (EU) je najveći donator Republike Srbije u upravljanju migracijama. Od sredine 2015. godine, kada je počeo povećan priliv migranata na teritoriju Republike Srbije, EU je donirala više od 130 miliona evra i tako je obezbedila humanitarnu pomoć i zaštitu migranata, a posebno dece, adekvatne uslove smeštaja i života u prihvatnim i centrima za azil, uključujući hranu, zdravstvenu negu i obrazovanje, pomoć lokalnim zajednicama gde su smešteni migranti kako bi se ojačala socijalna kohezija, pomoć Republici Srbiji pri upravljanju granicama i borbi protiv trgovine ljudima, kao i pomoć za izgradnju kapaciteta institucija Republike Srbije koje su uključene u upravljanje migracijama. Takođe, EU je podržala Srbiju sa više od 28 miliona evra da efikasno kontroliše granice i tako doprinese bezbednosti građana Srbije, unapredi bezbednost na graničnim prelazima i spreči kriminalne aktivnosti, i tako omogući brz protok putnika i robe (integrisano upravljanje granicom).

Više o podršci EU u upravljanju migracijama u Srbiji možete pročitati na ovom linku.

Foto: Beta

POVEZANE VESTI:

EU podržava razvoj Vranja, Preševa i Bujanovca

75 stanova za izbegličke porodice u Nišu

Migranti i studenti zajedno – Fotografija spaja ljude