Krajem prošle godine završeni su radovi na Gasnom interkonektoru Srbija – Bugarska, a Republika Srbija intenzivno radi na uspostavljanju optimalnih uslova za iskorišćavanje punih kapaciteta gasovoda. Nova infrastruktura omogućava nabavku gasa iz različitih izvora, što otvara mogućnosti za ekonomski razvoj i poboljšanje kvaliteta života građana.

Predstavnici ekonomskih atašea zemalja članica EU, zajedno sa zvaničnicima Delegacije EU u Srbiji i Srbijagasa, danas su posetili lokaciju merne stanice gasovoda “Trupale” kod Niša.

“Teme energetske bezbednosti i životne sredine su važne za Srbiju, za pristupni proces EU i za ekonomiju Srbije, ali se takođe tiču i svih građana. Danas smo posetili gasni interkonektor između Srbije i Bugarske sa 17 predstavnika iz 13 zemalja članica EU, koji se bave ekonomskim i trgovinskim poslovima”, rekla je šefica sektora za evropske integracije i ekonomiju u Delegaciji Evropske unije u Srbiji Andrea Hohuber i dodala:

“Ovaj gasovod je mnogo više od infrastrukture. To je alat koji će Srbiji omogućiti značajne investicije. Ovaj gasovod ima izuzetnu važnost, kako u ekonomskom, tako i u političkom smislu. Sa ovom investicijom EU je potvrdila važnost koju pridaje srpskoj energetskoj bezbednosti i ekonomskom razvoju”, navela je Hohuber.

Projekat izgradnje gasnog interkonektora Niš – Dimitrovgrad – Bugarska finansiran je delom kroz bespovratnu pomoć EU, u visini od 49,6 miliona evra, kao i 25 miliona evra povoljnog kredita Evropske investicione banke koji će Srbija plaćati za deo gasovoda koji prolazi kroz Srbiju. Republika Srbija je za ovaj projekat izdvojila 15 miliona evra i 7,5 miliona evra za pripremne radove i projektovanje.

Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa izjavio je: „ Drago mi je što smo se uverili da je projekat interkonekcije sa Bugarskom završen i da je u funkciji. Svaki interkonektor je dvosmeran. Imali smo različita pitanja na tu temu. Dobro je da postoje ovakvi skupovi, jer je razmena mišljenja sa kolegama veoma važna. Saradnja EU i Srbije je odlična a počinjemo novi ciklus razgovora, u našem slučaju, na temu gasne privrede“, zaključio je Bajatović.

Snabdevanje gasom je važno za građane i privredu. Gas delimično obezbeđuje grejanje za domove, a potreban je i za rad brojnih privrednih grana. Gas čini 13 odsto potrošnje primarne energije u Srbiji, koja trenutno može da ga dobije samo sa dve ulazne tačke – preko gasovoda Balkanski tok i iz Mađarske. Gasni interkonektor, koji povezuje gasne mreže Srbije i Bugarske, povećaće diversifikaciju izvora energije u Srbiji i regionu Zapadnog Balkana, omogućavajući Srbiji sigurnije i stabilnije snabdevanje iz različitih sistema gasne mreže, posebno iz Azerbejdžana i budućeg LNG terminala u Aleksandropolisu u Grčkoj koji može da prima gas iz celog sveta.

Novi gasni interkonektor povezuje postojeću srpsku mrežu u Nišu sa bugarskom mrežom u prestonici Sofiji u dužini od 109 kilometara na srpskoj strani. Sa prečnikom cevi od 700 mm i maksimalnim pritiskom od 55 bara, njegov kapacitet će omogućiti prenos 1,8 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje, što je ekvivalentno 60 odsto ukupne godišnje potrošnje Srbije.

Pored Niša, gasovod obuhvata i još 3 merno-regulacione stanice za gas u Beloj Palanci, Pirotu i Dimitrovgradu, što će omogućiti da ova tri grada i regiona Srbije – njihovi građani, škole, bolnice, preduzeća, dobiju pristup gasnom snabdevanju za grejanje i industrijsku proizvodnju.

Zbog znatno manjeg zagađenja životne sredine i veće fleksibilnosti u pogledu proizvodnje električne energije, prirodni gas dolazi kao opciono prelazno fosilno gorivo ka potpuno obnovljivim izvorima. Prelazak na prirodni gas bi, takođe, omogućio gradovima i opštinama sa razvijenim sistemima daljinskog grejanja u Srbiji da izgrade visokoefikasne, male kombinovane sisteme za grejanje i proizvodnju električne energije.

Evropska unija je najveći donator Srbije u oblasti energetike, u koju je investirala preko milijardu evra bespovratnih sredstava od 2000. godine. Na početku 2023, EU je Srbiji obezbedila paket energetske podrške vredan 165 miliona evra, kako bi se građani i mala i srednja preduzeća lakše nosili sa rastućim cenama energije i zelenom tranzicijom. Dodatno je odobreno 31 miliona evra za izgradnju novog vetroparka Kostolac (kredit KfW-a od 81,8 miliona evra) i 16,1 milion evra za rekonstrukciju hidroelektrane Vlasina (kredit EBRD 61,6 miliona evra).

Više o ovoj temi: