Zahvaljujući podršci Evropske unije i Vlade Švajcarske, u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), organizacije civilnog društva u Srbiji uspešno su sprovele 13 rešenja koja su značajno unapredila uslove za opstanak brojnih ugroženih divljih vrsta životinja i biljaka u zaštićenim područjima širom zemlje.

Biodiverzitet Srbije predstavlja izuzetno bogatstvo, obilje i raznovrsnost gena, vrsta i ekosistema međutim ovaj dragoceni resurs suočava se s ozbiljnim pretnjama. Svetski trendovi pokazuju da se širom planete svakodnevno gube staništa, nestaju vrste, a prirodna ravnoteža narušava pod pritiskom ljudskih aktivnosti. U skladu sa tim sve više država i organizacija civilnog društva posvećuje se zaštiti biodiverziteta, kao što je to slučaj i u Srbiji. Teritorija Srbije obuhvata raznovrsnost i bogatstvo prirodnih resursa na površini od 88.000 kvadratnih kilometara. Iako su mnoga područja još uvek neistražena, zabeleženo je prisustvo velikog broja vrsta i ekosistema prema podacima Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Procenjuje se da u Srbiji postoji između 700 i 800 biljnih zajednica, a posebno je bogata endemičnim vrstama koje se javljaju samo na određenim geografskim područjima.

Rešenja koja su ponudile organizacije civilnnog društva su obuhvatala praktične mere za poboljšanje zaštite u prirodnim staništima, kao i aktivnosti za podizanje svesti o važnosti očuvanja prirode za dobrobit čovečanstva. Pored neposrednog pozitivnog uticaja na divlje vrste i njihova staništa, sprovedene aktivnosti doprinele su jačanju otpornosti na klimatske promene i obnavljanju prirodne ravnoteže narušene ljudskom aktivnošću. Pored terenskih aktivnosti, organizovana su i predavanja i radionice o značaju očuvanja ugroženih vrsta i prirode u gradovima poput Subotice, Niša, Novog Sada i na Tari.

Jedno od realizovanih rešenja je postavljanje sistema za rano otkrivanje i suzbijanje požara na spomeniku prirode Lalinačka slatina kod Niša, što je delo Biološkog društva Dr Sava Petrović. Ova inicijativa ne samo da štiti biološku vrednost Slatine, već i smanjuje rizik od katastrofa u lokalnim zajednicama.

Udruženje ljubitelja prirode Riparia iz Subotice doprinelo je oporavku ugrožene vrste ptice modrovrane postavljanjem 200 veštačkih gnezda, dok je udruženje Jadovnik – oaza netaknute prirode iz Prijepolja omogućilo rehabilitaciju povređenih ptica grabljivica i lešinara u jugozapadnom delu Srbije.

Takođe, udruženje Svetska organizacija za prirodu Adria-Srbija je u Nacionalnom parku Tara i Specijalnom rezervatu prirode Uvac postavilo elektične ograde kako bi se izbegli sukobi između ljudi i krupnih zveri poput medveda i vukova, smanjujući broj slučajeva štete i nepoželjnog reagovanja lokalnog stanovništva koje ugrožava ove retke divlje životinje.

Inicijative za unapređenje biodiverziteta u zaštićenim područjima odabrane su putem Javnog poziva organizacijama civilnog društva u okviru projekta EU za Zelenu agendu u Srbiju – projekta koji UNDP sprovodi uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Zahvaljujući ovim naporima i saradnji sa međunarodnim partnerima, Srbija nastavlja da gradi svoj ekološki identitet kao zemlja koja proaktivno pristupa zaštiti svoje prirodne baštine i biodiverziteta.