Premijerka Srbije Ana Brnabić poručila je da je zajednički cilj Vlade i organizacija civilnog društva okupljenih u Konventu, Srbija u Evropskoj uniji kao zemlja vladavine prava, zemlja u kojoj postoje socijalna prava, ekonomske slobode i sigurnost građana.

“Želimo zemlju koja ne deli samo evropske vrednosti deklarativno, već i evropski standard života”, rekla je Brnabić na Šestoj plenarnoj sednici Nacionalnog konventa.

Premijerka je rekla da će 2019. godina biti godina ogromnih izazova za EU, pre svega zbog Bregzita, ali i izbora za Evropski parlament.

“Sigurno će biti manje inetresovanja za proces proširenja, ali Srbija mora i Vlada će insistirati da se reforme odvijaju nesmanjenom brzinom, da primena zakona bude dobra I efikasna. Srbija ostaje duboko, iskreno posvećenja evropskim integracijama i nastavićemo da budemo pouzdan i predvidiv partneri Briselu”, rekla je Brnabić.

“Bez vladavine prava sve strukturne reforme u ekonomiji će pasti u vodi, vladavina prava, nezavisno sudstvo, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije mogu da se gledaju i kao stub ekonomskih reformi”, predočila je ona.

Šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici poručio je da EU ostaje angažovana u regionu, bez obzira što joj ove godine predstoje izbori ali da to neće ometati njene prioritete, uključujući i proces proširenja.

“Unija će nastaviti da radi svoj deo posla i želim da Srbija ostane angažovana u tom procesu, da ostane na reformskom putu, želim joj snažan privredni rast”, rekao je Fabrici.

Fonet

On je pozdravio rad Nacionalnog konventa o EU, dodajući da se ne radi samo o podršci politikama vlade u evropskim integracijama, već detaljnoj analizi i preporukama za 35 poglavlja.

Fabrici je rekao da su u 2018. godini brojni evropski zvaničnici, Antonio Tajani, Federika Mogerini, Johanes Han, imali priliku da se obrate Konventu, u različitim formatima.

“Premijerka će verovatno potvrditi da je Srbija čvrsto na evropskom putu, da je učinila određeni napredak u reformskom procesu. To sada možda deluje kao težak i bolan procesa, ali radi se dugotrajnoj investiciji, to je investicija za buduće generacije. Svi napori koje činimo biće nagrađeni u prosperitenijem i bezbednijem društvu u budućnosti”, rekao je Fabrici.

On je podsetio da je Srbija otvorila 16 pregovaračkih poglavlja, dva privremeno zatvorila i fokus ostaje na pregovorima, reformi u važnim oblastima ekonomije I vladavine prava, slobode medija, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Ovo je prilika za Srbije da uspostavi demokratskije društvo, demokratskije institucije, rekao je Fabrici, koji je napomenuo da je ekonomija Srbije već dobro integrisana u tržište EU sa 63 odsto razmene i skoro 70 odsto investicija koje dolaze iz Unije.

Fabrici je podsetio da je EU prošle godine vratila temu proširenja na svoju agendu i da veruje da će se tako nastaviti i u ovoj godini.

Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović predstavila je rezultate najnovijeg istraživanja javnog mnenja iz decembra koji pokazuju da 54,6 odsto građana smatra da bi Srbija trebalo da postane članica EU.

“Isto istraživanje”, rekla je ona, “pokazalo je da 64 odsto ispitanika smatra da bi probleme Beograda i Prištine trebalo rešavati nezavisno od toga da li to traži EU”.

Joksimović je ocenila da je nemerljiva uloga predstavnika civilnog društva koji direktno komuniciraju sa graðanima.

Ona je, kao koordinator za IPA fondove, najavila da će ove godine biti potpisan IPA 2018 u iznosu od 179,1 miliona evra koje su Srbiji na raspolaganju, a od tog novca skoro 40 miliona evra će biti izdvojeno za inovacije i podršku malim i srednjim preduzećima.

“Realistično optimističnim prustupom možemo da pokažemo da ne odustajemo pred preprekama i ovo može biti solidna godina za evropske integracije”, rekla je Joksimović.

Koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Nataša Dragojlović ocenila je da su stavovi konventa o ključnim temama u skladu sa evropskim prinicpima i vrednostima.

Ovakav model dijaloga sa vladom je potrebniji više nego ikada, jer imamo duboku polarizaciju, pojačanu retoriku, stepen nasilja sa kojim se suočavamo i ovakav način dijaloga, komunikacije i saradnje je potreban, rekla je Dragojloviæ.

U toku njenog izlaganja, ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović je upitala na kakvo nasilje misli, na šta je Dragojlović odgovorila „verbalno“.