U intervjuu za beogradski dnevni list Blic, koji je objavljen 20. maja, šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici govori o temama koje su najbitnije za put Srbije ka EU ali i o tome kakvu će korist Srbija nakon Samita EU i zemalja Zapadnog Balkana koji je održan u Sofiji. Intervju prenosimo u celini

Evropski lideri su u Sofiji deklaracijom poslali nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana. Ista poruka poslata je i pre 15 godina. U čemu je razlika?

– Važno je da je poruka i dalje tu, što znači da je EU dosledna. Bio je to veliki dan za odnose između EU i partnera sa Zapadnog Balkana. Prvo, posle 15 godina lideri su seli za isto sto, razgovarali, razmenili mišljenja. Drugo, važno je da su obe strane iznele nedvosmislenu podršku evropskom putu. Putu koji je zasnovan na zajedničkim vrednostima i principima. Treće, pokrenute su brojne inicijative koje podržavaju proces proširenja, koje ističu da je potreban dalji rad i da je ekonomski razvoj od suštinskog značaja. Naročito je fokus bio na povezivanju. Povezivanje zbližava i sam region, a i region sa EU. Što se tiče mekšeg oblika povezivanja, fokus je bio na digitalizaciji, a tvrđi se odnosio na infrastrukturu, saobraćaj, energetiku..

Kakvu će korist od toga imati Srbija?

– Dobra vest za Srbiju je da će put Niš-Priština postati realnost u narednih nekoliko godina, pošto je to jedan od jedanaest projekata koji će biti realizovan uz pomoć fondova EU, Evropske investicione banke i Republike Srbije. Zato, ako me pitate u čemu je razlika između Samita u Solunu 2003. i Samita u Sofiji, evo odgovora – poruka je tu, ali se za tih 15 godina desilo to da je ceo region mnogo bliži EU. Što se tiče ekonomije, 80 odsto trgovine zemalja zapadnog Balkana usmereno je na EU, uložili smo tri milijarde evra bespovratne pomoći samo u Srbiju, Srbija je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, uvedena je vizna liberalizacija, Srbija je otvorila poglavlja sa EU…

Kada se pređe sa reči na dela, da li je Kosovo, potpisivanje sporazuma o normalizaciji odnosa, glavni uslov za ulazak u EU?

Normalizacija odnosa sa Prištinom i napredak u oblasti demokratije i vladavine prava dva su glavna pokretača za ulazak Srbije u EU. Naravno, Kosovo je ključni element. EU je već dala do znanja koliko je to važno, i upravo zbog toga i pruža dobre usluge u dijalogu. Posvećeni smo dijalogu, ali napretka mora biti i u oblasti vladavine prava.

Sigurna sam da stalno čujete ovo pitanje – da li ćemo morati da kažemo da nezavisnosti Kosova?

– EU ima statusno neutralan pristup, potrebna nam je puna normalizacija odnosa između Beograda i Prištine. Normalizacija treba da bude u obliku pravno obavezujućeg sporazuma i kroz dijalog EU pruža dobre usluge da se do tog cilja dođe.

Ovih dana najvažnija tema je dokument koji su Zapad i Amerika poslali ili nisu predsedniku Vučiću. Postoji li taj dokument ili ne?

– Uloga EU je jasna. Obe strane, i Beograd i Priština, prihvatili su EU kao posrednika u dijalogu, a visoka predstavnica Federika Mogerini vodi taj dijalog. I nisu samo Beograd i Priština to prihvatili, već i međunarodna zajednica. Veoma je važno istaći, to je naša uloga, imamo tim koji vodi dijalog, tome smo posvećeni i u Sofiji je taj dijalog nastavljen. Ostalo je manje važno, ne želim uopšte da komentarišem da li neki takav dokument postoji ili ne. Stvarnost je takva da se dijalog vodi uz pomoć EU.

To znači da neće biti biti menjanja formata dijaloga?

Tako je, dijalog ostaje u formatu u kome jeste i njemu će i dalje dobre usluge pružati visoka predstavnica Federika Mogerini. Vidimo da su obe strane spremne da nastave dijalog u postojećem formatu. U tom sastavu su se nakratko sastali u Sofiji, tako da očekujemo novi angažman.

U Srbiji željno iščekuju datum za ulazak u EU. Da li je 2025. ta godina?

– Predsednik Tusk je u Sofiji na konferenciji za štampu iskazao nedvosmislenu posvećenost ulasku Zapadnog Balkana u EU. Što se tiče tajminga, jasno je stavljeno do znanja da nema prečica, brze trake za ulazak u EU. To praktično znači da svaka zemlja mora da sprovede neophodne reforme, da ih primeni, a datum će prirodno doći kada sve to bude završeno. Davanje datuma može da napravi zabunu, da se stvori utisak da se samo čeka datum, a u pitanju je, u stvari, proces. Godina 2025. je neka vrsta horizonta koji je predložila Evropska komisija, do kada treba da se i u samoj EU sprovedu reforme koje uključuju oblasti bezbednosti, ekonomije i proširenja.

Hoće li EU postojati do tad? Britanija je već na vratima…

– Naravno. Optimista sam, jer je temelj EU i dalje tu, a postoji i politička posvećenost zemalja da rade zajedno. Pogledajte našu ulogu u spoljnoj politici, oblasti trgovine, klime, migracija… Jasno je da samo ako ostanemo na okupu možemo da nastavimo da rešavamo probleme. U isto vreme, Bregzit je težak za nas, ali sada smo usmereni na proces stvaranja odnosa preostalih 27 zemalja sa Britanijom. Uvereni smo da ćemo napraviti dobar sporazum sa Britanijom. U isto vreme, imamo zemlje koje hoće u EU, poput naših partnera na Zapadnom Balkanu, što govori da je naš projekat atraktivan. Naša poruka je – optimizam. A bićemo jači. Svesni smo i da je unutrašnja reforma neophodna, ali ako pogledate unazad, EU je mnogo jača sada nego što je bila pre dve godine kada su nam mnogi predviđali veliku krizu. Ipak, nismo naivni, realni smo, ne mislimo da nema problema, ali smo posvećeni njihovom rešavanju, i to zajedničkim snagama. Pogledajte, u ekonomiji smo sve bolji, imamo najmanju stopu nezaposlenosti u istoriji. I jasno – ako EU raste, raste i Srbija, jača EU znači jaču Srbiju.

Ko će uticati na Prištinu da ispuni svoje obaveze? Formiranje ZSO, na primer?

– Beograd i Priština su prethodnih godina postigli niz sporazuma kroz tehnički dijalog, neki od njih se primenjuju, recimo telekomunikacije, pravosuđe, a neki ne. Priština je posle našeg snažnog insistiranja u aprilu pokrenula proces formiranja Zajednice srpskih opština. Mi konstantno obema stranama pričamo da dogovorene stvari moraju da se primene, ali u isto vreme važno je da se gleda i šira slika, da se radi na normalizaciji odnosa. Upravo je tu poruku visoka predstavnica EU Federika Mogerini poslala Vučiću i Tačiju na Samitu u  Sofiji. Sve troje su se složili da je to put kojim treba da se ide

*Ova oznaka je bez prejudiciranja stavova o statusu i u skladu je sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova