Edukacija i razgovor sa mladima izuzetno su važni kako bi se prekinuo krug nasilja nad ženama, zaključeno je na tribini „Glasovi protiv nasilja nad ženama i devojčicama“, koja je održana u EU info centru povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena.

Diskriminacija na osnovu pola, seksualno uznemiravanje i rodno nasilje su pitanja ljudskih prava, a način na koji te probleme rešavamo govori da li živimo u poštenom i pravičnom društvu, rekla je na otvaranju događaja zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji Mateja Norčič Štamcar.

“EU je oduvek bila glavna sila koja stoji iza društvenih promena i zaštite ranjivih grupa. Mogu s azadovoljstvom da kažem da je Evropska komisija prošle nedelje usvojila novu strategiju za rodnu ravnopravnost, kojom su utvrđene aktivnosti za narednih pet godina. Prioriteti uključuju smanjenje ekonomskih nejednakosti, stvaranje bolje ravnoteže između javnog i privatnog života, borbu protiv nasilja nad ženama”, kaže Norčič Štamcar.

Deo aktivnosti koje EU podržava u Srbiji jeste i projekat „Mladi protiv nasilja nad devojčicama“, koji sprovodi Centar modernih veština. U okviru tog projekta, nastao je i film beogradskih srednjoškolaca, koji je prikazan učesnicima na početku tribine.

 

Naš zadatak je bio da vidimo kako možemo dečake da uključimo u borbu protiv nasilja nad devojkama, kaže Miloš Đajić iz Centra modernih veština.

„Ono što je meni bilo dragoceno jeste da se pokazalo da postoje grupe mladića koje hoće da se uhvate u koštac sa nasiljem koje očigledno okružuje njihovo svakodnevno bitisanje u školi, da postoji kreativan način da se uključe i da oni uključe i devojke. Bilo je veoma zanimljivo gledati kako oni reaguju kada im devojke iz svoje perspektive pričaju kako se osećaju“, kaže Đajić.

Dobro je da muškarci govore sa muškarcima na ovu temu, kaže Tanja Ignjatović iz Ženskog autonomnog centra.

„Ako ne mogu da vide u školskim sadržajima, ako ne mogu to da čuju nastavnika i nastavnica, ako ne mogu da vide u njihovom ponašanju pošto bi trebalo da budu uzori, gde će da vide? Na internetu koji je jedan dobar prostor, ali i problematičan prostor“, kaže Ignjatović.

Mnogo je vazno da uvek moramo prvo imati plan pa akciju, jer akcija bez plana može voditi u pogoršanje situacije, kaže zamenica javnog tužioca Gorjana Mirčić Čaluković i dodaje da kada neki predmet dođe do suda, to je samo lecenje posledica a ne uzroka.

„Postupanje je različito u različitim delovima države, nemate isti nivo zaštite žrtve. Beograd bi morao da ima mnogo veći broj prijavljenih slučajeva, izrečenih mera i planova u odnosu na broj stanovinika. Još uvek nemamo elektronsku evidenciju“, navodi Mirčić Čaluković. Potreban je rad i nakon što žena napusti nasilnika na njenom osamostaljenju, napominje ona.

Olivera Miloš Teodorović iz grupe „Novinarke protiv nasilja nad ženama“ napominje odgovornost medija. Novinari i urednici moraju biti edukovani i u izveštajima o ovakvim temama neophodno je davati analitički pristup, uz posebno uvažavanje mišljenja stručnjaka.

Tokom debate, izneti su i podaci koji govore o neophodnosti akcije u borbi protiv društvenog problema nasilja nad ženama. Više od četvrtine ispitanica u istraživanju koje je finansirala EU a sproveo OEBS lično poznaje neku osobu iz porodice i kruga prijatelja koja je bila izložena nasilju nad ženama. Prema istom izvoru, nakon najtežeg fizičkog i/ili seksualnog nasilja, samo 3% žrtava je kontaktiralo žensku sigurnu kuću, a 1% organizaciju za podršku žrtvama.

Prema podacima Ministarstva pravde na sajtu iskljucinasilje.rs, samo u januaru ove godine zabeleženo je 1750 slučajeva nasilja u porodica, a u tri četvrtine slučajeva, žrtve su bile žene.