Govor visoke predstavnice/potpredsednice Federike Mogerini i šefa diplomatije Slovačke Miroslava Lajčaka na konferenciji za štampu u okviru sastanka ministara EU za spoljne poslove održanog u gimnih formatu:

Želim da se lično zahvalim vama, ministre Lajčak, slovačkom predsedništvu i narodu Slovačke na ovom istorijskom trenutku. Ponekad smo usredsređeni samo na sadašnjost i budućnost pa iz vida izgubimo koliki je istorijski značaj činjenice da Slovačka po prvi put predsedava Savetu EU i to trenutku koji je veoma složen za Evropsku uniju, region i ostatak sveta. Ako je suditi na osnovu poslednja dva dana, slovačko predsedništvo je već ostvarilo značajne uspehe i doprinelo usklađivanju mišljenja i napretku u nizu važnih pitanja.

Započela bih onim što smo poslednje uradili. Održali smo važan sastanak sa svim zemljama kandidatima, ne samo Turskom, već i zemljama Zapadnog Balkana: Albanijom, Srbijom, Crnom Gorom i Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom, čime smo pokazali jasnu posvećenost Evropske unije i njenih članica da nastavimo sa procesom integracije. Ovo se naročito odnosi na Zapadni Balkan gde je u proteklom periodu ostvaren veliki napredak i gde se odvija veliki zajednički rad na borbi protiv radikalizacije i terorizma, ali i na upravljanju izbegličkim tokovima i ekonomskim pitanjima; u razgovoru sa njima smo potvrdili da će oni biti naši veliki partneri u daljem radu.

Jutros smo održali dugačak sastanak sa turskim kolegom Čelikom sa kojim sam se ja sastala i prethodne večeri. Ovo je bila prva prilika da se svi zajedno, svih 28 ministara i ja, sastanemo sa njim i izrazimo solidarnost i saosećanje sa turskim narodom, najdublje poštovanje za institucije i narod, ali i opoziciju, koji su zajednički branili demokratiju od neuspelog državnog udara. Evropska unija je od prvih vesti o udaru bila jasna, a Miroslav i ja smo verovatno bili prvi koji su stali u odbranu legitimnih i demokratski izabranih institucija, pre svega Parlamenta, a danas smo još jednom uputili poruku podrške institucijama i narodu Turske u ovim teškim trenucima.

Svi smo svesni toga da ovo može biti prekretnica za Tursku, ali i Evropsku uniju i njene odnose sa Turskom. Upravo zato ćemo ove sastanke iskoristiti za pripremu političkog dijaloga na visokom nivou koji će se održati u Ankari sledećeg petka kada ću ja zajedno sa komesarom Hanom posetiti Tursku i održati sastanke na kojima će biti reči o bilateralnim, regionalnim i spoljnopolitičkim pitanjima, ali i pitanjima koja zahtevaju našu saradnju.

Čini mi se da je glavna poruka koju smo podelili sa turskim kolegom naša snažna posvećenost dijalogu. Moramo manje da govorimo jedni o drugima a više da razgovaramo jedni sa drugima. Moramo i da slušamo i razumemo jedni druge – sva osećanja koja postoje u javnom mnjenju Turske i EU koja izazivaju događaji iz prethodnih nedjelja, državni udar i reakcija na njega – da budemo otvoreni i konstruktivni. Upravo ovakav proces smo započeli jutros, rekla bih, u veoma pozitivnoj atmosferi.

Složili smo se da sve prethodne sporazume između nas treba nastaviti i poštovati. U toku je rad u svim oblastima, bilo da se radi o liberalizaciji viznog režima, bilo da je u pitanju rad na pobošljanju carinske unije, upravljanju izbegličkim tokovima ili ekonomskim odnosima i energetskim pitanjima. Odlučili smo da će se u narednim nedeljama i mesecima nastaviti angažman na svim ovim poljima.

Dotakli smo se i nekih zabrinjavajućih pitanja u koja ste dobro upućeni a koja imaju centralni značaj za države članice i Uniju kao celinu. Upravo zbog toga što je Turska važna za Evropsku uniju i zbog toga što je zemlja kandidat, moramo prema njoj da budemo otvoreni kada su u pitanju određeni problemi, prvenstveno oni u pogledu vladavine prava, pravičnog suđenja, neki problemi vezani za slobodu medija i izražavanja i, naravno, u pogledu stare rasprave o smrtnoj kazni koja je izazvala veliku zabrinutost u javnom mnjenju Evropske unije.

Složili smo se da je ključna stvar da se pozabavimo svim pitanjima na dnevnom redu. Da u dijalogu ne bude tabu tema, već da svim temama priđemo na prijateljski, otvoren i konstruktivan način. Verujem da smo danas uspeli u ovome. U istom duhu smo razgovarali i o kurdskom pitanju. Jasno je da EU i njene države članice smatraju PKK terorističkom organizacijom. U isto vreme, verujemo da bi ponovno pokretanje dijaloga o kurdskom pitanju bilo pozitivno baš onako kako ga je predsednik Erdogan započeo pre nekoliko godina.

Pomenuli smo i mogućnost zajedničke saradnje u okviru Saveta Evrope na rešavanju problema vladavine prava, tačnije vanrednog stanja koje je uvedeno u zemlji, a budući da sam u kontaktu sa generalnim sekretarom Saveta Evrope Jaglandom, postarala bih se da pomenuta saradnja bude praćena i praktičnim merama. Uzgred, ovo pitanje – dijalog EU i Turske i saradnja – imaju značaj ne samo za naše bilateralne odnose, već i zbog toga što u velikom broju zemalja EU postoje velike zajednice Turaka. Stoga je ovo bio intenzivan dijalog i, kako sam rekla, otvoren i konstruktivan, te se radujem njegovom nastavku u Ankari naredne nedelje.

Imali smo još dve tačke na dnevnom redu. Kao što je Miro pomenuo, razgovarali smo o doprinosu Evropske unije punoj primeni sporazuma iz Minska u cilju rešavanja sukoba na istoku Ukrajine. Tamo je trenutno na snazi prekid vatre zbog početka školske godine. Svi smo se složili da bi trenutno stanje moglo da bude temelj za dalji pozitivan razvoj događaja te da smo rešeni da tome damo svoj doprinos, naročito po pitanju situacije u kojoj se nalazi stanovništvo na istoku Ukrajine. Evropska unija može da učini mnogo, naročito u saradnji sa OEBS-om.

Pričali smo i o primeni Globalne strategije. Juče sam ministrima iznela krajnje konkretne predloge i vremenski okvir za pojedine mere koje možemo preduzeti. Postoji opšti konsenzus o tome da je to dobar put napred, zbog čega ću im izneti detalje tih predloga, a u narednom periodu ću ih predstaviti i ministrima odbrane.

Istakla bih da smo prilikom razgovora o širokom spektru pitanja spoljne i bezbednosne politike posebnu pažnju posvetili bezbednosti i odbrani jer u tim oblastima ima mesta da Evropska unija da veći doprinos. Osnovu za to nam daju postojeći ugovori. Očigledno je da postoji i politička volja država članica da nastavimo u tom pravcu, zbog čega sam iznela nekoliko konkretnih predloga za napredak na tom planu u narednim nedeljama; možda bi Samit u Bratislavi koji se održava sredinom septembra bio dobra prilika da se na nivou šefova država ili vlada razgovara o tim predlozima.

Sada završavam kako biste mogli da postavljate pitanja. Hvala.

Link za video: http://ec.europa.eu/avservices/video/player.cfm?ref=I125636

 

  1. Da li je realno očekivati da EU ukine vize Turskoj? I da li Evropska unija ima plan “B” u slučaju da Turska odluči da poništi sporazum o migracijama?

Kao što sam rekla, konstruktivan rad je u toku na svim našim sporazumima. To znači da smo danas od turske strane dobili potvrdu da će se pridržavati dogovora koje imamo u pogledu upravljanja izbegličkim tokovima. A što se tiče liberalizacije viznog režima, koja predstavlja zasebno pitanje, Turska ima jasna merila koja mora da ispuni i na kojima neprekidno radimo. Proteklih nedelja se nijednom nije desilo da taj rad bude prekinut. Komesar Avramopulos je baš prekjuče boravio u Ankari i razgovorao o tome. Okvir se ne menja, merila su i dalje tu i rad na njima je u toku. Nadam se da će taj rad uroditi plodom i da ćemo uspeti da se nadalje krećemo u smeru o kom smo doneli političku odluku.

  1. O sporazumima iz Minksa i odnosima sa Rusijom. Da li u ovom pitanju ima mesta za kompromis, tačnije: da li će sankcije Rusiji biti postepeno ukidane onim tempom kojim se ispunjavaju sporazumi, takoreći korak po korak, ili je aktuelni stav da će sankcije ostati na snazi sve dok se ne ispune i poslednje odredbe sporazuma?

O tom pitanju nije bilo detaljnog razgovora među ministrima. Znam da u Nemačkoj postoji otvorena debata o toj opciji, ali o tome nije bilo razgovora danas. Juče smo se fokusirali ne na pitanje sankcija, već primene sporazuma iz Minska na terenu i o tome šta EU – osim sankcija – može da učini kako bi podstakla njihovu primenu. Osim toga, kao što znate, pravo pitanje za Evropsku uniju nije pitanje sankcija, već rešavanje sukoba. Ne treba nikad izgubiti iz vida da je naš cilj doprinos rešavanju sukoba. Osim toga, kao što je Miro pomenuo, juče smo procenili aktuelno stanje u čemu su nam pomogli ministri spoljnih poslova Nemačke i Francuske, Štajnmajer i Ajro. Zahvaljujući njima smo stekli izvanredan uvid u aktuelno stanje pregovora i izrazili podršku njihovom radu u formatu “Normandija”.

Link za video:

http://ec.europa.eu/avservices/video/player.cfm?ref=I125637&sitelang=en&videolang=EN