Kako se razgovori o teškoj i složenoj zajedničkoj istoriji mogu pretvoriti u veselu priču o budućnosti? Zvuči nespojivo, ali to se desilo u Mokrinu, na severu Banata, gde se održala četvrta po redu Regionalna letnja škola „Istorija izazova – reagovanje za budućnost“ na kojoj je učestvovalo 30 mladih od 16 do 18 godina sa područja Zapadnog Balkana.

Tokom pet dana (28. jula – 1. avgusta 2021.), mladi su imali priliku da se upoznaju i da sa vrsnim predavačima iz regiona porazgovaraju o mnogim temama koje se tiču naše zajedničke prošlosti. Aktivno razmišljajući o istorijskim narativima, mladi su preispitivali i razmenjivali mišljenja o pričama iz stvarnog života i koristiti otvoren dijalog i konstruktivan pristup za razotkrivanje etničkih mitova, suprotstavljajući se revizionističkoj propagandi.

„Imali smo priliku da čujemo tumačenja zajedničke prošlosti iz različitih perspektiva. To nisu bila predavanja kao u školi, to su bili više razgovori. I ono što ih je odlikovalo jeste međusobno poštovanje i uvažavanje. Ne moramo se slagati u svemu, ali to je ok“, istakao je Džemil Nikšić iz Novog Pazara, učenik srednje škole koji želi da upiše studije istorije.

Međutim, pored tema koje su teške i na koje smo navikli na regionalnim okupljanjima, ovo je stavilo naglasak i na teme koje nas spajaju. U tom smislu, Škola je pružila mogućnost mladima da povećati svoju regionalnu mrežu kontakata te da kroz svoj aktivizam ojačaju prekogranične dobrosusedske odnose. Sve ovo je praćeno i razvijanjem njihovog kritičkog mišljenje kroz zabavne i kreativne aktivnosti.

„Toliko ima zanimljivih priča, aktivnosti ljudi, pokušavamo što manje da spavamo kako bismo iskoristili što više vremena“, entuzijastična je Emina Demirović, mlada aktivistkinja iz Novog Pazara i brucoškinja studija elektrotehnike. Ona je učestvovala na prošlogodišnjog Školi u Ohridu, a ove godine je u Mokrinu prisutna u svojstvu volonterke.

„Saznali smo mnogo zanimljivih stvari jedni o drugima. Na primer, radimo radionice sujeverja koja su karakteristična za svaku zemlju. Takođe, obrađivali smo i moderni sleng“, kaže Emina.

Svaki modul u okviru Škole bio je organizovan na interaktivan način i zasnovan na različitim formatima, kao što su predavanja, pozorišne radionice, posete lokalitetima, debate, studije slučaja, kreativne aktivnosti i produkcija medija. Ugledni stručnjaci su vodili sve module. Pored programskih modula, kulturni i večernji sporedni događaji organizovani su na osnovu doprinosa učesnika.

Uvek možemo naučiti nešto novo jedni o drugima, naglašava Era Aliu, studentkinja informacionih tehnologija iz Severne Makedonije.

„Imali smo studijsku posetu Kovačici. Mene je to fasciniralo. Iako smo svi u na Balkanu pomešani, Kovačica mi je bila divan primer kako svi možemo živeti u slozi i kako sve može lepo da fukcioniše. Posetili smo prelepu baroknu crkvu i muzej naivne umetnosti. Ja sam oduševljena razlikošću koja ovde postoji“, rekla je Era. Iako nije aktivistkinja, Era želi da bude otvorena prema svetu koji je neposredno okružuje.

„Saznali smo puno jedni o drugima. Koliko smo različiti i koliko smo istovremeno bliski. Ova škola mi je pored znanja omogućila i sticanje prijateljstava sa ljudima koje možda ne bih drugačije upoznala“, kaže ona.

Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, u saradnji sa još šest balkanskih partnera, organizovao je ovogodišnju Regionalnu letnju školu uz finansijsku podršku Regionalne kancelarije za saradnju sa mladima (RYCO) u okviru četvrtog otvorenog poziva za podnošenje projekata koji sufinansira Evropska unija.

Podrška EU miru, pomirenju i dobrosusedskim odnosima u Srbiji dostigla je više od 300 miliona evra. Pomoć je usmerena na jačanje regionalne saradnje i stabilnosti, kao i rešavanje bilateralnih pitanja i nasleđa iz prošlosti. EU je osigurala 74 miliona evra za podršku stanovanju i zapošljavanju najugroženijih izbegličkih porodica i interno raseljenih osoba. Cilj regionalnog programa koji se sprovodi u ovom sektoru jeste poboljšanje kvaliteta života 74.000 ljudi, odnosno oko 27.000 porodica sa područja bivše Jugoslavije. Ukupni budžet procenjuje se na približno 584 miliona evra za petogodišnje razdoblje.