Evropska unija ne bi trebalo da ima jednog predsednika, stav je pobedničkog tima današnje debate održane u Skupštini grada Novog Sada, u sklopu projekta „Evropska škola debate“, koju organizuju Informacioni centar Evropske unije, EU info kutak Novi Sad i debatna akademska mreža Otvorena komunikacija uz podršku Delegacije Evropske unije u Srbiji.

Dva debatna tima činili su srednjoškolci i studenti iz Novog Sada koji su ukrštali argumente na temu „Da li bi Evropska unija trebalo da ima jednog predsednika“.

„Suviše je romantičarski smatrati da bi jedan predsednik za celu Evropsku uniju bio dobro rešenje, s obzirom na realne okolnosti. Sada imamo Evropsku komisiju koja je nadnacionalno telo, imamo Evropski savet u kome su zastupnici nacionalnih država i ove dve institucije se jedna na drugu oslanjaju ali i jedna drugu ograničavaju i kontrolišu. Ukoliko bismo imali jednog predsednika, ova ravnoteža bila bi narušena. Evropska unija se trenutno suočava sa demokratskim deficitom, a dovođenje predsenika bi samo zamaskiralo postojeće probleme i izazove sa kojima se suočava zajednica evropskih država“, rekla je članica negativnog tima Angelina Gavrilović, studentkinja Ekonomskog fakulteta u Novom Sadu.

Ona je, zajdeno sa Dunjom Grubor, studentkinjom Pravnog fakulteta i Martinom Mackom, učenikom E-gimnazije u Novom Sadu, iznela niz argumenata kojima je potkrepila stav da nije dobro da Evropska unija ima jednog predsednika. Stav suprotan ovome zastupali su članovi pozitivnog tima Đorđe Jockov, student Univerziteta „Union-Nikola Tesla“, Miloš Ilić, student Medicinskog fakulteta u Novom Sadu i Velimir Milošević, student Fakulteta za evropske pravno-političke studije.

„EU nije dovoljno demokratski razvijena, donose se odluke iza zatvorenih vrata, a volja građana se ne čuje dovoljno. Ono što sada imamo je pragmatički kompromis, odnosno interesi pojedinačnih nacija stoje spram interesa Evropske unije kao zajednice. Ovo bi se moglo promeniti direktnim biranjem jednog predsednika koji bi ujedinio narode Evrope i predstavljao zajedničku viziju za budućnost“, jedan je od argumenata pozitivnog tima, koji je izneo Velimir Milošević.

O pobednicima debate u Novom Sadu odlučivao je žiri u sastavu: Norbert Šinković, asistent na predmetu Debata, na Odseku za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, Jovana Zdjelarević, predstavnica novosadskog EU info kutka i Teodora Rešetar, trenerica debatnih veština.

„Jedan od ključnih elemenata debate je hvatanje u koštac sa argumentima druge strane, a vi ste pokazali da ste tome dorasli i svima bih vam čestitao na tome što ste, između ostalog, pokazali kako se stavovi mogu sučeljavati pristojno i civilizovano. Ono što bih naglasio je da je važno argumentaciju potkrepiti konkretnim podacima i to je manjkalo pozitivnom timu, tako da svoj glas dajem negativnom timu“, istakao je Norbert Šinković, a sa njegovom odlukom usaglasili su se i drugi članovi.

Cilj „Evropske škole debate“ je edukacija srednjoškolaca i studenata o Evropskoj uniji, procesu evropskih integracija i veštini debatovanja. Školu debate je u prethodnih 5 godina pohađalo više od 300 srednjoškolaca i studenata iz više od 30 gradova širom Srbije, a organizovano je više od 20 javnih debata. Završna debata i ceremonija dodele diploma održaće se u maju u Narodnoj skupštini Republike Srbije, u sklopu obeležavanja Dana Evrope.