IPA fondovi donose veliku korist građanima Srbije i to je jedna od najuspešnijih priča procesa evropskih integracija, jedan je od zaključaka učesnika konferencije “Srbija i EU: podrška razvoju i pregovorima o članstvu”.

Događaj je organizovalo Ministarstvo za evropske integracije, kako bi se sumirali rezultati postignuti novcem drugog ciklusa pretpristupnih sredstava – IPA II (2014-2018), ali i najavio novi ciklus bespovratnih sredstava – IPA III (2021-2027).

“IPA je finansijski instrument sa određenom svrhom – da pomogne Srbiji da postigne određene reforme, da postane član EU”, rekao je šef Delegacije EU u Srbiji, ambasador Sem Fabrici, jedan od uvodnih govornika.

U poslednjih sedam godina, tokom IPA II ciklusa, 1,5 milijarda evra plasirana je direktno u Srbiju, i još 900 miliona evra iz regionalnih projekata IPA koji su urađeni u Srbiji, podsetio je ambasador.

On je objasnio da je jedan od fokusa bio na reformi javne uprave, na šta je usmereno oko 40 odsto sredstava iz IPA II fonda, isto toliko i na privredni razvoj, a dvadesetak odsto od  tih milijardu i po evra usmereno je na odgovor na hitne situacije, koje su se desile u međuvremenu.

“Srbija se pokazala dosta otporno tokom krize koja je pratila pandemiju, jer su temelji ekonomije snažni, da to nije bio slučaj, Srbija bi bila mnogo gore pogođena”, zaključio je ambasador Fabrici.

Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović, ukazala je na važnost tema, na koje će biti fokusiran IPA III – više od 40 odsto biće usmereno na Zelenu agendu.

Ona je ocenila da je korišćenje pretpristupnih fondova EU važno za evrointegracije, jer se novac koji Srbija koristi iz tih fondova ulaže u konkretne projekte koji poboljšavaju kvalitet života građana.

Evropski komesar za susedsku politiku i proširenje, Oliver Varheji, na konferenciji se oglasio pismom, u kome je poručio da politika proširenja EU ostaje u centru aktivnosti Komisije.

“Srbija igra ključnu ulogu u regionu i Evropi, a Zapadni Balkan je za EU jedan od najvećih prioriteta – to je jasno pokazano tokom pandemije. Obezbedili smo paket pomoći podrške u iznosu 3,3 milijarde evra i odnosili se prema partnerima kao prema budućim državama članicama. Pružićemo podršku i za dugoročni oporavak. Izgradili smo ekonomski I investivcioni plan za Zapadni Balkan u vrednosti od 30 milijardi evra.”

Srbija će biti glavni korisnik ovog plana – ovo dolazi kao dodatna podrška na gotovo pet milijardi evra bespovratne koje je Srbija primila proteklih godina, dodaje Varheji u pismu.

“Cenimo svaki dinar, svaki evro koji je u našu državu stigao od Evropske unije i njenih poreskih obveznika”, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

“Zato nam je podrška EU veoma značajna jer fondove koji su nam na raspolaganju korisitmo da bismo ubrzali reforme i došli do konačnog cilja – punopravnog članstva, a time do kvaliteta građana Srbije koji važe u EU”, izjavio je Vučić.

Pregovori o članstvu značajan su zamajac našem napretku, dodao je on, govoreći o značajnim bespovratnim sredstvima, koja se iz Evropske unije slivaju u Srbiju.

“Evropska unija je naš najveći donator sa više od tri milijarde evra bespovratne pomoći u proteklih 20 godina”, zaključio je predsednik.

Nakon uvodnog panela, održano je još četiri sesije, na kojima su stručnjaci raznih sfera govorili o konkretnim projektima EU u Srbiji, odnosu dobrobiti, koje je zbog evropskih donacija osetila srpska privreda, mala i srednja preduzeća, poljoprivreda, pravosuđe…

Celu konferenciju možete pogledati online.

Više o IPA fondovima pročitajte ovde.