Mapa puta energetske tranzicije grada Niša do 2050 godine je strateški dokument nastao iz potrebe da Niš postane karbonski neutralan grad. Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj grada Niša je u saradnji sa Mašinskim fakultetom Univerziteta u Nišu izradila ovaj dokument u okviru TOMORROW projekta koji je finansiran kroz HORIZON 2020 program. Cilj ovog dokumenta je stvaranje energije iz obnovljivih izvora uz smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte sa tendencijom smanjenja emisije na nulu.

„Ovo je izazovan zadatak za Niš, uzimajući u obzir stepen energetskog siromaštva i ovaj put će biti težak. Prvi korak je urađen i ovim dokumentom je Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj prepoznala probleme sa kojima se suočavamo i koji su mogući putevi rešavanja ovih problema.“ naglašava dr Marko Mančić sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Nišu, jedan od eksperata koji su radili na ovom projektu.

Prezentujući ovaj dokument, on ističe da se izradi mape pristupilo kroz analizu egzaktnih podataka dostupnih na nivou grada, poput energetskog bilansa grada na godišnjem nivou i izrade plana razvoja grada koji trenutno važi do 2027. Tim sa Mašinskog fakulteta je na osnovu brojnih pokazatelja kreirao analizu scenarija i uz odgovarajuće pretpostavke napravio projekciju dometa lokalnih resursa za dobijanje čiste energije Jedan od očekivanih ciljeva je energetska nezavisnost grada, koja podrazumeva da grad ne zavisi od preuzimanja i kupovine energije istovremeno smanjujući emisiju štetnih gasova na nulu.

Na osnovu energetskog bilansa grada zaključuje se da je ukupna potrošnja finalne energije u 2020. iznosila 1.717.356,5 MWh a da su najveći potrošači energije stambene zgrade sa blizu 70% i transport sa 14% učešća u potrošnji. U pogledu izvora energije, 43.3% je udeo električne energije, 22% biomase, a 13%  dizel goriva. Ovo ukazuje da je najznačajnija promena moguća u rešavanju snabdevanja električnom energijom koja učestvuje u emisiji CO2 sa čak 82.6%.

Kako bi ušli u rešavanje ovakvih pokazatelja, stručnjaci sa Mašinskog fakulteta u Nišu izradili su analizu prirodnih resursa grada. Sa srednjom godišnjom oblačnošću šireg područja grada od 5,7% i srednjom brzinom vetra od 3,1m/sec, Niš nije grad koji bi se mogao osloniti na proizvodnju energiju iz vetroparkova ali se veliki potencijal nalazi u korišćenju solarne energije jer je  prosečan dnevni priliv energije globalnog sunčevog zračenja u toku godine 4,00 – 4,20 kWh/m2.

„Izradom mogućih scenarija energetske tranzicije grada Niša pretpostavili smo moguće pravce razvoja grada na polju energetike u odnosu na očekivane globalne promene, nacionalne strategije i lokalne parametre koji utiču na razvoj grada.“ pojašnjava Mančić.

U okviru dokumenta razmatrane su i tehnologije za dekarbonizaciju grada poput solarnih elektrana, dobijanja toplotne energije iz biomase, javnog gradskog prevoza na električni pogon i biogorivom, korišćenja toplotnih pumpi. Pored optimizacije potrošnje energije svih potrošača na teritoriji grada, mogući budući koraci u funkcionisanju Niša su diversifikacija snabdevanja energijom primenom održivih izvora energije i stvaranje ambijenta za maksimalnu upotrebu solarnih sistema sa akumulacijom energije kroz izradu katastra solarnih krovova i lokacija na teritoriji grada i katastra geotermalnih potencijala. Važne novine u funkcionisanju grada predstavljali bi razvoj sistema za proizvodnju i upotrebu zelenog vodonika za dobijanje električne energije i izbor preduzeća za javni transport na osnovu emisije CO2.

Kako dokument ne bi ostao bez konkretnih akcija, tim sa Mašinskog fakulteta kreirao je primenjivo moguće rešenje za efikasniju proizvodnju energije.

„Na osnovu  pokazatelja na tržištu koji govore da je potreban uređaj koji će biti kompaktan, sa malim operativnim troškovima i sa nultom emisijom gasova sa efektom staklene bašte krenuli sa razvojem Energy Cube sistema“ govori Mančić i dodaje da je ova inovacija do sada podržana kroz Horizon EU Smart4All projekat i od UNDP-a.

Prototip ovog sistema bio bi dovoljan za energetski efikasnu stambenu jedinicu površine oko 70 m2. Ovaj plug and play sistem koristi solarnu energiju uz mogućnost grejanja i hlađenja i akumuliranja energije i lako se povezuje na postojeću kućnu instalaciju.

Ovakav prototip je dobar primer angažovanja ekspertske zajednice u rešavanju konkretnih izazova jednog grada i način na koji se važni strateški dokumenti realizuju u praksi kroz održiva i primenjiva rešenja.

„Čistija energija za bolju budućnost“ je inovativna i kreativna kampanja osmišljena da proslavi Nedelju zelene diplomatije 2023 u Srbiji. Cilj kampanje je uključivanje javnosti, kreatora politika, umetnika i aktivista za zaštitu životne sredine u zajedničke napore podizanja svesti o klimatskim promenama, njihovom uticaju na Srbiju i akcijama koje su potrebne za ublažavanje tih promena. Kroz kombinaciju panel diskusija, umetnosti i radionica, događaji će inspirisati i mobilisati učesnike da preduzmu značajne korake ka održivoj budućnosti.