Kako bi tehnološki razvoj bio snaga dobra i u službi ljudskog blagostanja, on mora da ide ruku pod ruku sa snažnom etikom i regulativom, rekla je zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji Plamena Halačeva na svečanom otvaranju Konferencije „ Dizajnirano društvo – veštačka inteligencija i sloboda izražavanja.

„Svakodnevno smo svedoci kako trka za klikovima  utiče na sadržaj vesti i kvalitet novinarstva, kako botovi vođeni veštačkom inteligencijom preplavljuju društvene medije i kako algoritmi ponekad određuju šta vidimo na našim fidovima gde se pojavljuju najtragičniji događaji, kroz pogoršavanje kulturnih i društvenih predrasuda i stvaranje filterskih mehurića ili eho komora. Zato je toliko važno da se tema veštačke inteligencije bavimo u kontekstu njene regulative i etike“, rekla je Halačeva.

Evropska unija je prepoznala ovaj izazov u ​​svojoj Strategiji veštačke inteligencije i predložila Akt o veštačkoj inteligenciji – prvi pravni okvir za veštačku inteligenciju, koji nastoji da stvori zaštiti sistem za jednu od najvažnijih tehnologija našeg doba.

Ona je istakla da Srbija napreduje i u oblasti veštačke inteligencije i da je prva u regionu usvojila Strategiju razvoja veštačke inteligencije, a da je taj razvoj upotpunjen i razvojem u oblasti IT sektora i tehnologije.

„Sloboda izražavanja je jedna od osnovnih vrednosti, na kojima je zasnovana Evropska unija, i pitanje koje nam je veoma važno. U tom pogledu pozdravljamo početak rada na medijskim reformama u Srbiji koje su u toku. Nadamo se da ćemo videti dalji napredak u implementaciji Medijske strategije koja treba da stvori jako i stabilno medijsko okruženje, koje može da podrži etički razvoj digitalnih medija i tehnologije“, rekla je Halačeva.

Ministar informisanja i telekomunikacija Mihailo Jovanović izjavio je da razvoj novih tehnologija pred društvo postavlja nove izazove u domenu slobode izražavanja, i da je problem što tradicionalni mediji mogu da budu pozvani na odgovornost, čak i zbog komentara koji su objavljeni, dok onlajn platforme ne mogu.

„Sve masovnija primena digitalnih tehnologija utiče na slobodu izražavanja, ali Srbija radi na optimalizaciji uslova i razvoja i njene primene, ali uz poštovanje ljudskih prava. Pojava digitalnih tehnologila pokrenula je i strukturalne promene unutar medijskog tržišta, koje su dovele u pitanje opstanak tradicionalnih medija.“, istakao je ministar.

On je dodao da je Srbija u četvrtoj industrijskoj revoluciji i da novu tehnologiju i digitalizaciju vidi kao razvojnu šansu.

Konferenciju su organizovali Misija OEBS-a u Srbiji i Kancelarija predstavnika za slobodu medija te organizacije.

Šef Misije OEBS-a u Srbiji Jan Bratu rekao je da zaštita ljudskih prava treba da bude centralna tačka razgovora o razvoju veštačke inteligencije.

„Ne treba zaboraviti da je ovo pitanje koje utiče na sve nas. To utiče na ljudsku bezbednost u celini i zato moramo da obezbedimo da razvoj nove tehnologije poštuje ljudska prava. Takođe je neophodno pronaći mehanizme koji će nas zaštititi od potencijalnih negativnih posledica tehnološkog napretka“, rekao je Bratu i dodao da svi građani treba da budu uključeni u diskusiju koja će uticati na budućnost civilizacije.

EU podstiče razvoj nauke i inovacija kako bi stvorila tehnološke preduslove za razvoj konkurentnosti i privrede širom Evrope.

Podrška Evropske unije inovacijama i konkurentnosti u Srbiji vredna je više od 200 miliona evra za period od 2014. do danas. Sredstva namenjena ovom sektoru koriste se za podsticanje kvaliteta nauke, inovacija i povezivanja sa evropskim i međunarodnim naučnicima i preduzetnicima, čime se povećava konkurentnost srpske ekonomije.

Foto: OEBS/Milan Obradović