Uloga ekonomskog upravljanja u procesu proširenja

Ekonomsko upravljanje je jedan od stubova politike proširenja EU koji odražava trendove unutar EU sa ciljem jačanja ekonomske politike u okviru evropskog semestra. Ovaj pristup je razvijen kako bi se zemljama proširenja[1] pomoglo da osnaže makroekonomsku stabilnost, unaprede rast i ispune ekonomske kriterijume pristupnog procesa.

Sve zemlje kandidati i potencijalni kandidati podnose nacrte godišnjih programa ekonomskih reformi. Ocenu programa daju Evropska komisija i Evropska centralna banka. Njihove procene služe kao osnova za multilateralni ekonomski i finansijski dijalog u kom učestvuju partneri proširenja, države članice EU, Komisija i Evropska centralna banka a koji je danas održan u Briselu. Zajednički zaključci sa sastanka obuhvahvataju političke smernice za svaku od zemalja pojedinačno, sa ciljem rešavanja gorućih problema u oblasti makroekonomskog upravljanja i strukturnih reformi. Smernice su u kratkim crtama navedene u nastavku.

Preporuke za svaku od zemalja

Reformske mere dogovorene sa Crnom Gorom uključuju sprovođenje srednjoročne strategije za fiskalnu konsolidaciju, smanjenje javne potrošnje na plate i penzij kao i obezbeđivanje adekvatnih budžetskih sredstava za fiskalna odstupanja. Crna Gora se složila i da će razviti sveobuhvatni akcioni plan za širokopojasni internet kako bi ubrzala njegovo uvođenje i pripremiti plan za privlačenje investicija u oblasti istraživanja i razvoja. Crna Gora treba da nastavi da radi na potpunom otvaranju železničkog tržišta, jačanju makroprudencijalne politike centralne banke i razvoju regulatornog okvira za koncesije i javno-privatna partnerstva u skladu sa pravnim tekovinama EU. Crna Gora se složila da će poboljšati obuhvat i delotvornost aktivnih politika tržišta rada, unaprediti koordinaciju politika sa programima socijalnih davanja, te da će povećati upis u okviru srednjeg stručnog i visokog obrazovanja koje odgovara potrebama tržišta rada.

Preporuke za Srbiju su usmerene na mere za očuvanje fiskalne stabilnosti i otvaranje prostora da država poveća javna ulaganja u infrastrukturu. Srbija se složila da će usvojiti kredibilni i obavezujući sistem fiskalnih pravila. Dogovoren je i nastavak restrukturiranja javnih preduzeća. Ovo se najviše odnosi na energetiku, sektor u kome treba intenzivirati tarifnu reformu, razdvajanje usluga i rad na poboljšanju energetske efikasnosti. Kako bi podržala privatne operatere, Srbija se složila da će unaprediti regulativu koja se odnosi na parafiskalne namete kao i da će se voditi nalazima pametne specijalizacije prilikom izrade industrijske strategije koja se očekuje u narednom periodu. Kako bi podržala zapošljavanje i bolje socijalne uslove, vlasti su se složile da će usvojiti mere usmerene na radnike sa najnižim platama, kako bi ugroženim grupama pružile kvalitetniju podršku, kao i da će tesno sarađivati sa drugim zainteresovanim stranama prilikom uvođenja nedavno usvojenog sistema dualnog obrazovanja i obuke.

Bivša jugoslovenska Republika Makedonija se složila da će razviti srednjoročnu strategiju fiskalne konsolidacije, stabilizovati odnos javnog duga, usvojiti osnovni zakon o budžetu i uspostaviti nezavisni fiskalni savet. Makedonija bi trebalo da pojednostavi i bolje targetira transferna plaćanja i subvencije u poljoprivredi, da unapredi naplatu poreza i smanji dospela dugovanja u javnom sektoru. Vlasti su se složile da će raditi na rešavanju problematičnih kredita te da će podstaći upotrebu domaće valute. Kako bi se izborile sa sivom ekonomijom, vlasti treba da pripreme procene rizika i uvedu odgovarajuće mere. Zemlja treba da razjasni mandat inspekcija i da unapredi procedure, uspostavi javni registar parafiskalnih nameta i ojača kapacitet civilnih sudova kako bi mogli da procesuiraju trgovinske sporove. Konačno, Vlada se složila da će modernizovati obrazovni sistem, povećati upis u predškolske ustanove, reformisati srednje stručno obrazovanje, olakšati pristup tržištu rada za žene i usvojiti zakon o socijalnoj zaštiti.

Političke preporuke dogovorene za Albaniju podrazumevaju dalji rad na fiskalnoj konsolidaciji, sprovođenje monetarne politike u skladu sa ciljanom stopom inflacije te sprovođenje preostalih mera iz strategije za rešavanje problematičnih kredita. Albanija se takođe složila da će ostvariti delotvornu liberalizaciju energetskog tržišta i funkcionisanje sistema za razmenu energije, da će dodatno proširiti izvore energije, dok će istovremeno davati podsticaj energetskoj efikasnosti i osnažiti proces katastarske te zemljišne i imovinske registracije. Konačno, vlasti su se obavezale da će obezbediti dovoljne kapacitete za sprovođenje politika zapošljavanja, naročito kada su u pitanju mladi, te da će rešiti problem neprijavljenog rada.

Političke preporuke za Bosnu i Hercegovinu su usmerene na unapređenje srednjeročnog okvira fiskalnog planiranja, jačanje analitičkih kapacitta za makrofiskalnu analizu i predviđanja te na pružanje blagovremenih i iscrpnih statističkih podataka. Vlasti su se složile da će stvoriti fiskalni prostor za javne investicije i da će preduzeti korake za smanjenje dospelih dugovanja. Vlasti su se obavezale na jačanje kapaciteta centralne banke, na sveobuhvatno rešavanje problematičnih kredita te na poboljšanje okvira za solventnost banaka. Dogovoreno je i usvajanje pravnog okvira u skladu sa Ugovorom o energetskoj zajednici kao i strategija na nivou čitave zemlje koje se odnose na energetiku, ali i na upravljanje finansijama, kao i unapređenje poslovnog okruženja putem niza mera. Konačno, zemlja bi trebalo da smanji poreski klin i revidira politike upisa u škole kako bi poboljšala veze između obrazovanja i potreba tržišta rada.

Kosovo* se složilo da će istražiti mogućnost uspostavljanja nezavisnog mehanizma za nadzor nad fiskalnom politikom. Kosovo se takođe složilo da će dovršiti procese sertifikovanja ratnih veterana i reklasifikacije kao i da će ojačati institucionalne kapacitete za planiranje investicija i upravljanje te poboljšati pristup finansiranju za preduzeća. Vlasti su se obavezale na unapređenje monetarne politike i dovršavanje okvira za solventnost banaka i upravljanje krizama. Kosovo se obavezalo i na uspostavljanje fonda za energetsku efikasnost i davanje podsticaja za energetsku efikasnost privatnom sektoru i domaćinstvima. Kosovo treba da dovrši deregulaciju cena energenata kao i studiju za postepeno povećanje tarifa na energente kako bi odražavale stvarne troškove. Kosovo se takođe složilo da će usvojiti novu strategiju i akcioni plan za borbu protiv sive ekonomije. Kosovo treba da poveća obim aktivnih mera tržišta rada i da sprovede analizu potreba za veštinama. Kosovo se obavezalo na uvođenje opšte zdravstvenog osiguranja i povećanje broja dece upisane u predškolske ustanove.

Prema usvojenim preporukama, Turska treba da smanji spoljne neravnoteže i da podstakne domaću štednju i to tako što će zauzeti čvrst fiskalni stav i stimulisati štednju u privatnom sektoru. U preporukama se poziva na povećanje opreznosti i transparentnosti fiskalne politike, dok se od monetarne politike traži da bude fokusirana na stabilnost cena. Kada su u pitanju strukturne reforme, vlasti su se obavezale na preduzimanje koraka ka jačanju vladavine prava i pravosuđa kako bi poboljšale poslovnu klimu i podstakle kompanije na uvođenje inovativnih proizvodnih procesa. Vlasti su se takođe složile da će raditi na razvoju veština radne snage u sektorima sa potencijalom za rast, da će raditi na smanjenju neprijavljenog rada i da će promovisati učešće žena na tržištu rada.

* Ova oznaka je bez prejudiciranja stavova o statusu i u skladu je sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova.