Evropski savet formalno je odobrio plan Strateški kompas, u vreme kada smo svedoci povratka rata u Evropi. Kompas daje Evropskoj uniji ambiciozan akcioni plan za jačanje bezbednosne i odbrambene politike EU do 2030. godine.

Izazovno bezbednosno okruženje zahteva od nas da napravimo značajan iskorak i povećamo svoj kapacitet i spremnost da delujemo, ojačamo svoju otpornost i ulažemo više i bolje u naše odbrambene sposobnosti.

Snaga Unije leži u jedinstvu, solidarnosti i odlučnosti. Cilj Strateškog kompasa je da EU učini jačim i sposobnijim pružaocem bezbednosti. EU bi trebalo da bude u stanju da zaštiti svoje građane i da doprinese međunarodnom miru i bezbednosti. Ovo je još važnije u vreme kada se rat vratio u Evropu, posle neopravdane i ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu, kao i velikih geopolitičkih pomeranja. Strateški kompas će poboljšati stratešku autonomiju EU i njenu sposobnost da radi sa partnerima na zaštiti svojih vrednosti i interesa.

Jača i sposobnija EU u oblasti bezbednosti i odbrane će pozitivno doprineti globalnoj i transatlantskoj bezbednosti i komplementarna je NATO-u, koji ostaje temelj kolektivne odbrane za njene članice. Takođe će intenzivirati podršku globalnom poretku zasnovanom na pravilima, u čijem su središtu Ujedinjene nacije.

Pretnje su sve veće i cena nereagovanja je jasna. Strateški kompas je vodič za akciju. On postavlja ambiciozan put napred za našu bezbednosnu i odbrambenu politiku za narednu deceniju. To će nam pomoći da se suočimo sa našim bezbednosnim odgovornostima, pred našim građanima i ostatkom sveta. Kad, ako ne sad?“, napominje visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj.

Strateški kompas pruža zajedničku procenu strateškog okruženja u kojem deluje EU i pretnji i izazova sa kojima se Unija suočava. Dokument daje konkretne i delotvorne predloge, sa veoma preciznim rokom za implementaciju, kako bi se poboljšala sposobnost EU da odlučno deluje u krizama i da odbrani svoju bezbednost i svoje građane.

Kompas pokriva sve aspekte bezbednosne i odbrambene politike i strukturisan je oko četiri stuba: delovanje, ulaganje, partnerstvo i sigurnost.

Delovanje

Kako bi mogla da deluje brzo i snažno kad god izbije kriza, sa partnerima ako je moguće i sama kada je to potrebno, EU će:

– uspostaviti snažan kapacitet EU za brzo raspoređivanje do 5000 vojnika za različite vrste kriza

– biti spremna da rasporede 200 potpuno opremljenih stručnjaka za misiju CSDP u roku od 30 dana, uključujući i u složenim okruženjima

– izvodi redovne vežbe na kopnu i na moru

– poboljšati vojnu mobilnost

– ojačati civilne i vojne misije i operacije EU CSDP (Zajednička odbrambena i sigurnosna politika) promovisanjem brzog i fleksibilnijeg procesa donošenja odluka, delujući na konkretniji način i osiguravajući veću finansijsku solidarnost

– u potpunosti iskoristiti Evropski mirovni fond za podršku partnerima

Sigurnost

Kako bi ojačala svoju sposobnost da predvidi, odvrati i odgovori na trenutne i brzo nastajuće pretnje i izazove, i zaštiti bezbednosne interese, EU će:

– povećati svoje kapacitete za analizu obaveštajnih podataka

– razviti hibridnu kutiju alata i timove za odgovor koji spajaju različite instrumente za otkrivanje i reagovanje na širok spektar hibridnih pretnji

– dalje razvijati sajber diplomatsku kutiju alata i uspostaviti Politiku sajber odbrane EU kako bismo bili bolje pripremljeni za sajber napade i odgovorili na njih

– razviti kutiju sa alatima za manipulaciju stranim informacijama i interferenciju

– razviti svemirsku strategiju EU za bezbednost i odbranu

– ojačati ulogu EU kao aktera pomorske bezbednosti

Investiranje

Države članice su se obavezale da će značajno povećati svoje izdatke za odbranu kako bi odgovarale našoj kolektivnoj ambiciji da smanjimo kritične praznine u vojnim i civilnim sposobnostima i ojačamo našu evropsku odbrambenu tehnološku i industrijsku bazu. EU će:

– razmena nacionalnih ciljeva o povećanju i poboljšanju potrošnje na odbranu kako bi se zadovoljile bezbednosne potrebe EU

– obezbediti dalje podsticaje državama članicama da se angažuju u razvoju sposobnosti saradnje i zajednički ulažu u strateške mogućnosti i sposobnosti sledeće generacije za delovanje na kopnu, na moru, u vazduhu, u sajber domenu i u svemiru

– podstaći odbrambene tehnološke inovacije kako bi se popunile strateške praznine i smanjile tehnološke i industrijske zavisnosti

Partnerstvo

Kako bi odgovorila na zajedničke pretnje i izazove, EU će:

– ojačati saradnju sa strateškim partnerima kao što su NATO, UN i regionalni partneri, uključujući OEBS, AU i ASEAN

– razvijati više prilagođena bilateralna partnerstva sa zemljama istomišljenika i strateškim partnerima, kao što su SAD, Kanada, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan i drugi

– razvijati partnerstva po meri na Zapadnom Balkanu, našem istočnom i južnom susedstvu, Africi, Aziji i Latinskoj Americi, uključujući kroz unapređenje dijaloga i saradnje, promovisanje učešća u misijama i operacijama CSDP i podršku izgradnji kapaciteta

Sledeći koraci

Visoki predstavnik je predložio prvu verziju Strateškog kompasa u novembru 2021. godine, na osnovu prve analize pretnji kojoj su doprinele obaveštajne službe 27 država članica EU i faze strukturisanog dijaloga između država članica EU, institucija EU i stručnjaka. Naredne verzije su razmatrane u februaru i martu 2022. kako bi se odrazila debata između država članica i kako bi se uzeli u obzir paket Komisije o odbrani i svemiru od 15. februara i najnoviji međunarodni događaji, uključujući posebno vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu. Ona direktno doprinosi sprovođenju Versajske agende.

Nakon odobrenja, očekuje se da će Strateški kompas biti odobren od strane Evropskog saveta 24-25. marta 2022. godine.

Saopštenje i dodatni materijali