Sloboda izražavanja je ključna za spremnost jedne zemlje da postane deo EU. Ovo podrazumeva posvećenost demokratiji, dobrom upravljanju i političkoj odgovornosti. Shodno tome, nijedna zemlja ne može postati deo EU ukoliko nije u stanju da garantuje slobodu izražavanja kao osnovno ljudsko pravo (Član 49 Lisabonskog ugovora).

Obezbeđivanje slobode izražavanja i medija jeste jedan od najvećih izazova sa kojim se suočavaju zemlje proširenja. Političko uplitanje u medije, ekonomski problemi poput medijske koncentracije, različiti vidovi zlostavljanja, uključujući nasilje nad novinarima, ostaju aktuelne teme u društvima na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Unapređenje situacije bez sumnje nadilazi prosto transponovanje pravila EU: ono zahteva kulturnu i promenu ponašanja u sferi politike, pravosuđa i medija.

EU ovaj proces podržava na sledeće načine:

  • pružanjem pravne pomoći i smernica za izradu medijskih propisa
  • pomnim praćenjem politika u ovoj oblasti u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima
  • pružanjem finansijske pomoći kroz programe u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć

Novčani grantovi za jačanje slobode medija

Novčani grantovi EU sa ciljem podrške slobodi izražavanja dodeljuju se nezavisnim i nevladinim organizacijama širom regiona na bazi konkursa i u skladu sa strogim pravilima procedure. Svi korisnici pomoći imaju apsolutnu uređivačku nezavisnost i jedini su odgovorni za sadržaj objavljenog materijala. EU od vlasti očekuje da obezbede okruženje koje će pogodovati slobodi izražavanja i medija. Kritika medija je od presudnog značaja za ostvarivanje realne odgovornosti izabranih vlada; vlade bi, s druge strane, trebalo da spremno dočekaju kritiku i da je istraže na transparentan način.

Jačanje slobode medija u okviru programa IPA 2012

U skladu sa ovakvim pristupom i strategijom proširenja, Delegacija EU u Republici Srbiji je objavila konkurs za dostavljanje ponuda u okviru projekta Jačanje medijske slobode u okviru programa IPA 2012. Cilj projekta je jačanje istraživačkog novinarstva kroz podršku kvalitetnoj medijskoj produkciji u oblasti vladavine prava, odnosno dobrog upravljanja, ljudskih prava i zaštite manjina, slobode izražavanja i pomirenja u regionu. Mediji bi trebalo da informišu o temama poput efikasnosti pravosuđa, primene zakona, borbe protiv svih oblika kriminala, podrške izbeglicama, interno raseljenim licima i tražiocima azila, borbe protiv korupcije, zloupotrebe službenog položaja, zaštite medijskih sloboda, regionalne saradnje kao i istrage i suđenja za ratne zločine.

Delegaciji je na konkurs pristiglo 100 predloga projekata, od čega je izabrano 19 projekata ukupne vrednosti 1,8 miliona evra. Među izabranim korisnicima su dva dnevna lista, dva nedeljnika, dva javna medijska servisa, tri lokalne radio stanice, jedna agencija, dva medijska udruženja odnosno mreže i sedam nezavisnih produkcijskih kuća. Spisak svih dobitnika grantova je dostupan na internet stranici projekta: http://www.mediafreedom.rs/medijski-fond-lista-dodeljenih-grantova/. Autori detaljnih predloga projekata su njihovi vlasnici; EU ni na koji način ne utiče na njihovu uređivačku politiku.

Projekat BIRN

Jedan od 19 korisnika je i Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN) čiji projekat nastoji da ojača ulogu medija u borbi protiv korupcije, pružanjem podrške istraživačkom novinarstvu, formiranjem baze podataka za novinare i priručnika za novinare, davanjem preporuka u kreiranju politika i učešćem u javnim slušanjima u Skupštini. Projekat predviđa istraživanje u okviru pet oblasti: mediji, javne nabavke, prostorno planiranje i izgradnja, stranačka kontrola javnih resursa i sredstava i zdravstvo.

Mediji su jedini odgovorni za izražene stavove

Važno je napomenuti da stavovi izraženi u bilo kojoj medijskoj produkciji koju finansira EU, ne odražavaju stavove EU ili njene Delegacije. Svaki članak koji se objavi trebalo bi da nosi sledeću izjavu odricanja od odgovornosti: “Ova publikacija/članak/proizvod izrađen je uz pomoć Evropske unije. <ime autora/ugovorne strane/partnera na projektu/međunarodne organizacije> je jedini odgovoran za sadržinu publikacije i ona ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.” Ovo je uobičajeni zahtev kada su u pitanju projekti koje finansira EU.