Savet za stabilizaciju i pridruživanje EU – Srbija (Savet za stabilizaciju i pridruživanje) održao je sastanak 25. januara 2022. Srpsku stranu su predstavljale Ana Brnabić, predsednica Vlade i Jadranka Joksimović, ministarka za evropske integracije Republike Srbije. Žozep Borelj, visoki predstavnik za spoljne poslove i bezbednosnu politiku, predvodio je delegaciju EU. Oliver Varheji, komesar za susedstvo i proširenje, predstavljao je Evropsku komisiju.

Učesnici su razmotrili napredak Srbije u pristupnim pregovorima i razmotrili prioritete za dalji rad u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Učesnici su ponovili svoju posvećenost evropskoj perspektivi Srbije. Pozdravili su održavanje trinaeste međuvladine konferencije sa Srbijom 14. decembra 2021. i otvaranje pregovora u okviru klastera 4 o Zelenoj agendi i održivom povezivanju. Takođe su pozdravili ambiciju Srbije da otvori nove pristupne klastere, na osnovu kontinuiranog napretka u sprovođenju reformi.

Učesnici su podsetili da bi, u skladu sa unapređenom metodologijom proširenja, Srbija trebalo da se fokusira na temeljne reforme. Napredak u poglavljima o vladavini prava i osnovnim pravima, kao i u normalizaciji odnosa Srbije sa Kosovom*, kako je navedeno u pregovaračkom okviru, i dalje je od suštinskog značaja i odrediće sveukupni tempo pristupnih pregovora.

Konstatujući nedavni napredak u oblasti vladavine prava, učesnici su se složili da je potrebno da Srbija nastavi i produbi reforme u ovoj oblasti, posebno u ključnim oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode medija i rešavanja ratnih zločina u zemlji. Takođe, postoji saglasnost oko važnosti pravilnog funkcionisanja demokratskih institucija i jačanja sveukupnog poverenja u izborne procese, št0 je od suštinskog značaja za demokratiju i vladavinu prava.

Učesnici su konstatovali preliminarne rezultate referenduma o ustavnim amandmanima i pozdravili završetak ovog važnog koraka u ustavnoj reformi u cilju jačanja nezavisnosti pravosuđa. Očekuje se revizija određenog broja implementacionih zakona, koji su sastavni deo reforme, koja se priprema u skladu sa odredbama Ustavnog zakona i u skladu sa mišljenjima Venecijanske komisije i evropskim standardima.

Učesnici su se složili da je potrebno da se Srbija konstruktivno angažuje u dijalogu Beograda i Prištine uz podršku EU u dobroj veri i u duhu kompromisa kako bi se postigao sveobuhvatan pravno obavezujući sporazum u skladu sa međunarodnim pravom i pravnim tekovinama EU. Ovaj sporazum bi trebalo da se bavi ključnim otvorenim pitanjima, da doprinese regionalnoj stabilnosti i od ključnog je značaja za obe strane da napreduju na evropskom putu. Učesnici su ponovili jasno očekivanje da se svi prethodni sporazumi u potpunosti poštuju i sprovode.

Učesnici su pozdravili aktivno učešće i značajan doprinos Srbije vojnim misijama i operacijama Zajedničke bezbednosne i odbrambene politike i pripreme Srbije da doprinese civilnim misijama. Pozdravili su i učešće Srbije u spisku borbenih grupa EU. Učesnici su se saglasili da je stopa usklađenosti Srbije sa relevantnim deklaracijama visokog predstavnika u ime odluka EU i Saveta porasla u 2021. Takođe, složili su se da je potrebno da Srbija dodatno pojača napore u postepenom usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU i da nastavi da poboljšava svoj trenutni bilans na održiv i opipljiv način.

Učesnici su podvukli potrebu za smislenom regionalnom saradnjom i dobrosusedskim odnosima kao bitnim elementima procesa proširenja, uključujući i odnos prema ratnim zločinima. Saglasili su se da su potrebni dalji napori da se prevaziđe nasleđe prošlosti i da se konstruktivno neguje međusobno poverenje, dijalog i tolerancija u regionu, izbegavajući radnje i izjave koje su u suprotnosti sa ovim ciljem.

Učesnici su se složili oko značaja Zelene agende za Zapadni Balkan i očekuje se da će Srbija razviti ambiciozan nacionalni energetski i klimatski plan. EU je spremna da pruži podršku.

Učesnici su podržali Zajedničko regionalno tržište koje su pokrenuli lideri Zapadnog Balkana na Samitu u Sofiji u novembru 2020. i podsetili da će potpuno inkluzivna regionalna saradnja, kao što je navedeno u akcionom planu zajedničkog regionalnog tržišta, ostati ključna za iskorištavanje u potpunosti prednosti potencijala regiona i Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan.

* Ova oznaka ne prejudicira stavove o statusu i u skladu je sa Rezolucijom SB UN 1244/1999 i Mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova

Zajednička izjava