Žena je izašla na terasu na prvom spratu i prišla ogradi. Ubrzo su je okružili spasioci. Spretne ruke vešto su joj stavile kacigu na glavu, a oko struka pričvrstile pojas – kukom ga zakačile za kanap, na čijem drugom kraju su čekali vatrogasci. Oni su i prihvatili ženu, koja se spustila niz kanap, i odveli je na sigurno.

Ta žena bila je Fransin Pikap, stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji. Ona se ponudila da pomogne spasiocima Gorske službe spasavanja u pokaznoj vežbi – kako izgleda akcija spasavanja.

Koliko je ova vežba – održana početkom juna – važna, pokazalo je prisustvo i drugih zvaničnika zvučnih imena: tu su bili šef Delegacije Evropske unije u Srbiji, ambasador Sem Fabrici, zatim predsednik opštine Vrnjačka Banja Boban Đurović, kao i partneri iz drugih institucija, ali i predsednici čak 18 opština i gradova sliva Zapadne Morave.

https://twitter.com/FabriziSem/status/1401925564542377985?s=20

Stanovnici ovog dela Srbije u prošlosti doživeli su veliki broj prirodnih nepogoda – poplave, klizišta, zemljotresi. Možemo reći da ovakve katastrofe utiču na živote ljudi, životnu sredinu, smanjuju razvojni potencijal zemlje, i predstavljaju rizik po ekonomsku i društvenu stabilnost… ali to nije dovoljno. Ni približno ne opisuje muke kroz koje prolaze ljudi, dok iz blata, vode ili ruševina spasavaju sve što imaju – jedni druge. Pogotovo kad se setimo dvoje ljudi koji su izgubili živote u teškom zemljotresu u Kraljevu pre 11 godina, ili onih kojima je poplava 2014. uništila sve.

Kako se više niko ne bi našao u takvoj situaciji, potrebno je unapred biti pripremljen na sve potencijalne katastrofe. Zato su se predstavnici pomenutih 18 gradova i opština udružili, i formirali zajedničku službu, koja će se baviti prevencijom, sistemom ranog upozoravanja i reagovanja na teritoriji celog sliva Zapadne Morave, na kojoj živi 800.000 građana.

Dakle, svi ovi ljudi mogu da odahnu, jer znaju da o njima neko brine, i to stručni, obučeni spasioci, dobro opremljeni.

Oprema i vozila koja će pripadnici jedinica civilne zaštite i Gorske službe spašavanja koristiti u budućim aktivnostima obezbeđena su zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije u okviru projekta „EU za Srbiju otpornu na katastrofe”, koji sprovodi UNDP.

Preko 40 predstavnika Gorske službe spasavanja obučeno je i akreditovano po EU standardima za reagovanje u visoko rizičnim operacijama spasavanja, a GSS je dobila i neophodnu opremu. Unapređeno je reagovanje u slučajevima šumskih i drugih požara kroz nabavku 27 specijalizovanih vozila i druge vatrogasne opreme.

Nisu ni lekari zaboravljeni – medicinske službe takođe su dobile vrednu opremu, ali i ambulantna vozila. Radi se i na rekonstrukciji infrastrukture, nabavljene su i mobilne brane za odbranu od poplava… Sve u svemu, stanovnici cele Srbije imaju mnogo koristi od 14,1 miliona evra, koje je Evropska unija uložila u pomenutu opremu, obuku ljudstva… Najveća želja uključenih u ove aktivnosti jeste da se ništa od toga spasiocima neće zatrebati.

Više o konkretnom projektu „EU za Srbiju otpornu na katastrofe“ možete pročitati ovde, a o ulaganjima Evropske unije u sektor Civilne zaštite u Srbiji, pogledajte ovde.

EU je u poslednjih šest godina opredelila ukupno 170 miliona evra bespovratnih sredstava Srbiji, za oporavak od poplava iz 2014, ali i za sprečavanje budućih poplava, od čega je više od dva miliona ljudi u Srbiji imalo koristi.