Evropska ekonomska predviđanja za jesen 2015 objavljena su 5. novembra 2015. godine. Evropska komisija je načinila ove projekcije i koncentrisane su na EU, pojedinačne države članice i Evrozonu, ali takođe nude i projekcije za neke od drugih velikih svetskih privreda, kao i zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, kao što je Srbija. Projekcije se prave u vremenskom periodu od najmanje dve godine i objavljuju se tri puta godišnje.

Privreda Srbije polako izlazi iz recesije, navodi se u izveštaju. Predviđa se da će domaća potražnja, posebno investicije, sve više pokretati rast. Međutim, u poslednje vreme su porasli rizici usled manje benignog spoljnog okruženja i nesigurnog toka ekonomskih reformi. I pored upečatljivog napretka tokom 2015, deficit budžeta je i dalje visok, i očekuje se da će državni dug porasti iznad 80 % BDP-a do 2017.

Oporavak je u toku

Privreda polako izlazi iz recesije, zahvaljujući baznim efektima, niskim međunarodnim primarnim cenama robe i jakom stranom potražnjom. Stvarni rast BDP-a postao je pozitivan u drugom kvartalu, kako je bruto fiksirani kapital sticao brzinu, iako sa veoma niskog nivoa. Izvoz je bio stabilan i porastao 8.7% u istom kvartalu, dok je uvoz bio umanjen, posle značajnog rasta početkom godine.

I pored poboljšanja indikatora tržišta rada, umanjena poreska prebacivanja i opadanje stvarnih zarada doprineli su padu potrošnje domaćinstava. Indikatori visoke frekvencije ukazuju na nastavak dobrog ekonomskog ishoda u drugoj polovini avgusta. Industrijska proizvodnja nastavila je da raste dvocifrenom stopom u julu i avgustu u odnosu na godinu za godinom, u dalje većinom podstaknuta energetskom i rudarskom proizvodnjom. Pored toga, proizvodnja je postepeno rasla i od aprila, rast u prometu trgovine na malo je takođe pozitivan.

Domaća potražnja pokreće rast

Domaća potražnja se ispostavila snažnijom nego što je očekivano u prvoj polovini 2015, i predviša se da će sve više pokretati rast. Predviđa se da će ulaganja snažno porasti ne samo zbog baznih efekata – oni su i dalje za oko četvrtinu ispod nivoa pre krize – već uglavnom kao rezultat reformi koje se sprovode u protekle dve godine da bi se poboljšalo poslovno okruženje i stabilizovala privreda. Pored toga, veća potrošnja vlade će dalje podržati oporavak investicija. Predviđa se da novi investicioni ciklus podstakne rast zaposlenosti i podrži oživljavanje privatne potrošnje koja je, posle četiri godine pada, predviđena da se niveliše sledeće godine, pre nego što počne da raste 2017. Predviđa se da će samo javna potrošnja ostati spora tokom većeg dela projektovanog horizonta. Međutim, projektovano je da opada mnogo manje od sledeće godine, posle procenjenog značajnog pada 2015, i kako fiskalna konsolidacija bude gubila zamah.

Rastuća domaća potražnja, posebno za investcijama, će prema očekivanjima podržati postojan porast uvoza. Međutim, očekuje se da će rast izvoza biti brži od rasta uvoza, na osnovu rasta produktivnosti i daljeg širenja baze domaće proizvodnje. Bez obzira na to, nakon veoma dobrih performansi u 2015, predviđa se da će doprinos neto izvoza rastu opasti značajno zbog lošije poljoprivredne sezone i usporenosti novonastalih tržišta.

Nedavni porast zaposlenosti je većinom podstaknut uspešnim naporima da se umanje nepravilnosti i većina novih poslova zabeležena je u sektorima niže produktivnosti, poput trgovine na malo i poljoprivrede. Kako se privreda oporavlja i tržište rada postaje dinamičnije, stvaranje novih radnih mesta će, očekuje se, nadoknaditi potencijalan gubitak zaposlenja koji proističe iz reformi javnog sektora. Međutim, stopa nezaposlenosti će ostati vrlo visoka. Predviđa se da će se, sa druge strane, godišnja inflacija ubrzati u skladu sa rastućom domaćom potražnjom, ali i dalje ostati na nižoj granici ciljane inflacije po projekciji Narodne banke, dok dinamika kursa nastavlja da doprinosi stabilnosti cena.

Nesigurnost zamagljuje perspektive rasta

Privreda Srbije je prošla kroz tri recesije u poslednjih pet godina i BDP i dalje ostaje oko stepena pre krize. Bez obzira što je manje zavisna od potrošnje, privreda je sada mnogo ranjivija u odnosu na spoljne šokove pošto je izvoz porastao blizu 50 % od 2009. Rizici profilu rasta su u poslednje vreme porasli i sve više potiču ne samo od nesigurnog tempa reformi državnih preduzeća i javne administracije, već i od manje benignog spoljnog okruženja. Pored toga, predviđen snažni oporavak investicija zavisi od nastavka strukturalnih reformi i uspeha tekućih napora da se pozabavi veoma visokim teretom neisplaćenih kredita.

Upečatljiva fiskalna konsolidacija u 2015 ali važna pitanja čekaju

Budžetski deficit je značajno opao tokom 2015 i do kraja avgusta bio na trećini stope u odnosu na isti period prošle godine i daleko ispod ciljanog. Značajne uštede načinjene su smanjivanjem penzija i plata u javnom sektoru sprovedenim prošle godine. Pored toga, bolja naplata poreza, posebno zahvaljujući određenim akcizama i neporeskim prihodima – većim delom jednokratnim – ojačali su vrlo dobre performanse budžeta. Mere fiskalne konsolidacije će, procenjuje se, rezultirati u strukturalnom prilagođavanju 2% BDP za čitavu godinu u celini.

Međutim, održavanje dobrih budžetskih rezultata bi zahtevalo potkrepljene napore. Iako budžet za sledeću godinu i srednjeročna fiskalna strategija još uvek nisu određeni, fiskalna konsolidacija ostaje prioritet. Odsustvom daljih mera, budžet bi bio pod pritiskom zbog isteka jednorošnih prihoda, porasta otplate kamata i veće potrošnje kapitala. Stoga, u scenariju bez promene politike, budžetski deficit ostaje visok u projekcijama, održavajući državni dug na uzlaznoj trajektoriji, i rastući i iznad 80% BDP-a do kraja projektovanog perioda.