Govor komesara EU za evropsku politiku susedstva i pregovore o proširenju Johanesa Hana na Biznis forumu za Zapadni Balkan:

Ministri, uvaženi gosti, dame i gospodo,

Zahvaljujem na ukazanoj prilici da vam se obratim na ovom Biznis forumu.

Dovoljno je reći da je Evropska unija upravo ušla u jednu tešku fazu. Istovremeno, mogućnost članstva u Evropskoj uniji je i dalje pokretač transformacija i temelj stabilnosti u zemljama jugoistočne Evrope.

Jedan od najvećih izazova u pripremi zemalja Zapadnog Balkana za Evropsku uniju jeste restrukturiranje privrednog modela kako bi se osiguralo da sve zemlje imaju funkcionalne tržišne ekonomije, orijentisane na izvoz i investicije, umesto na uvoz i potrošnju. Napredak u sprovođenju mera u kontekstu povezivanja u tom pogledu predstavlja važan element.

Proces pristupanja ne podrazumeva samo usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, već se sve više fokusira na ekonomska pitanja paralelno uz vladavinu prava. Stavljamo snažan naglasak na stimulisanje ekonomskog razvoja i jačanje konkurentnosti.

Vladavina prava i ekonomski razvoj su dve strane iste medalje. Vladavina prava, a posebno pravna sigurnost i funkcionalno pravosuđe, podstiču investicije i privredni rast. Zapadni Balkan se trenutno suočava sa značajnim problemima, ne samo u pristupu finansijama za mala i srednja preduzeća, već i u smislu prekomernih regulatornih opterećenja koja rezultiraju visokom stopom sive ekonomije. Značajni nedostaci veština takođe koče rast malih i srednjih preduzeća, ističući značaj poboljšanja kvaliteta obrazovanja kao sredstva za stimulisanje zapošljavanja. Zato mi je zadovoljstvo što imamo priliku da kasnije u toku prepodneva čujemo više o iskustvu francuskih investitora.

Komisija je razvila godišnju aktivnost programa ekonomskih reformi. Zajedno sa zemljama koje sprovode te reforme, ministri privrede i finansija su formulisali i u maju objavili pojedinačne preporuke za svaku zemlju. Naš pristup podrazumeva jačanje ekonomskog upravljanja, što je jedini način na koji region može da ostvari dugoročni ekonomski rast i povećanje produktivnosti i konkurentnosti.

Većina zemalja je pokazala snažnu posvećenost procesu Programa ekonomskih reformi i kod mnogih je ovaj program centralni element njihovog strateškog ekonomskog planiranja. Sprovođenje je do sada dalo mešovite rezultate, naročito u pogledu preporuka za ključne strukturne reforme. Svaka vlada sada mora da preduzme konkretne korake u narednoj godini za rešavanje svih ovih pitanja.

Dopustite mi da kažem nekoliko reči o našoj Agendi povezivanja. Izgradnja i povezivanje saobraćajne i energetske infrastrukture je u samom središtu napora Komisije za jačanje integracije zemalja Zapadnog Balkana međusobno i sa EU, čime se kroz konkretne projekte jača evropska perspektiva. To znači da se ulaganja fokusiraju na uspostavljanje i unapređenje saobraćajne i energetske infrastrukture i mreža, u cilju jačanja konkurentnosti tih zemalja. Time se stvaraju prilike za poslovne subjekte i pojedince i doprinosi izgradnji mostova u regionu, razvoju dobrosusedskih odnosa i promociji mira i pomirenja.

Zemlje u regionu moraju da ispune svoje obaveze koje su prvenstveno preuzete za reformske mere u oblasti saobraćaja i energetike. Jasno smo isticali da su ovakve mere potrebne kako bi se osigurala dodata vrednost investicija i da se povezivanje ne tiče (samo) izgradnje nove infrastrukture, već i najboljeg korišćenja infrastrukture. Ulaganja bez reformi nemaju mnogo smisla, zbog čega su identifikovane i „meke“ mere koje pružaju dodatu vrednost investicionim prioritetima.

U energetskom sektoru, jasno je da nema smisla ulagati u skupe međukonektore za prenosne mreže, ako zemlje u tom regionu nisu spremne za trgovinu energijom. Trgovina će povećati sigurnost snabdevanja i smanjiti potrebu za dodatnim skupim kapacitetom za generisanje. Time bi se obezbedili i pozitivni ekološki aspekti jer bi se obnovljivi izvori energije poput hidroenergije u Crnoj Gori i Albaniji mogli lako da izvezu u susedne zemlje u periodima maksimalne proizvodnje. U tom kontekstu, naši stručnjaci su već održali prvi sastanak na temu razvoja hidro master plana za Zapadni Balkan.

U sektoru saobraćaja, otvaranje železničkog tržišta bi lakše privuklo investitore, uključujući i one iz inostranstva, ako bi im se dao pristup čitavom koridoru a ne samo nacionalnim segmentima. I zašto bi neko ulagao u izgradnju novih puteva ako se postojeća mreža ne održava na odgovarajući način?

Uprkos očiglednim prednostima, napredak u sprovođenju „mekih“ mera u oblasti saobraćaja i energetike koje su premijeri dogovorili u Beču, ostavlja još mnogo prostora za poboljšanje. Kao što je najavljeno, našu posvećenost smo iskazali kroz investicioni paket koji danas predstavljamo. Odlučili smo da obezbedilo 96 miliona evra za infrastrukturne projekte tri železničke pruge u Srbiji, Albaniji i na Kosovu. Osim toga, obezbedićemo 50 miliona evra za ekološke mere, poput energetske delotvornosti u stambenim objektima i manjih hidro projekata. To pokazuje da smo ozbiljni u namerama da EU do 2020. obezbedi do milijardu evra bespovratnih  sredstava za sufinansiranje Agende povezivanja.

Agenda povezivanja ima potencijal za unapređenje konkurentnosti regiona smanjenjem troškova za privredne subjekte prilikom transporta robe kroz region. Taj potencijal će biti u potpunosti iskoriđćen samo ako se sve identifikovane reforme sprovedu u celosti, dok zemlje usmeravaju svoje ograničene fiskalne mogućnosti na najvažnije investicione prioritete. Kako bismo ovaj proces dodatno olakšali, možda će nam trebati redovni sastanci na političkom nivou, uključujući i nivo savetnika premijera. Sve ove mere bi trebalo da dovedu do jedinstvenog tržišta na Zapadnom Balkanu, mnogo pre pristupanja Uniji.