Proveriti pre objavljivanja!

Poštovani predsedniče Aleksandre, zadovoljstvo mi je da budem opet u Beogradu, samo dve nedelje nakon moje poslednje posete. Želim da vam se lično zahvalim na toploj dobrodošlici, na izvanrednom kontaktima koje održavamo čak i između sastanaka. Ovde se zaista osećam kao kod kuće. Pridajem veliku važnost tome što sam sada u Beogradu jer sam želela da dođem lično u dve zemlje sa kojima vodimo pregovore o članstvu, u Srbiju i Crnu Goru. Ali sam pre toga otišla u Skoplje i Tiranu, pravo iz Strazbura gde je Komisija usvojila paket proširenja.

Zato što poruka koju prenosim nije bilateralna i ne tiče se samo Srbije već čitavog regiona a njena suština je da je evropska perspektiva, naročito četiri zemlje koje sam pomenula, ali i čitavog regiona, kredibilna, realna i konkretna. Ovo je naročito tačno za Srbiju i Crnu Goru, a ovo je dobar trenutak da naglasim da se Srbija kreće u pravom smeru. Kao što sam rekla u Strazburu tokom predstavljanja paketa pred Evropskim parlamentom sa komesarom Johanesom Hanom, jasno je da pregovori sa Srbijom  dobro napreduju, otvorili smo 12 od 35 poglavlja, a sva je prilika da će tokom bugarskog predsedavanja biti otvoreno još četiri.

Fonet

Pošto svoju regionalnu posetu završavam ovde, reći ću da sam impresionirana energijom, posvećenošću, ambicijom i spremnošću svih da nastave da idu putem reformi ka članstvu u EU. Dozvolićete da pozdravim odlučnost i napore koje zemlja ulaže kao i rad Vlade još od početka pregovora.

Nikad neću zaboraviti trenutak kada smo, čini mi se, držali prvu konferenciju za štampu. Vi ste tada bili premijer, a pregovori i poglavlja još uvek nisu bili otvoreni. I dobro se sećam da sam medijima poručila da verujem da će poglavlja biti otvorena do kraja te godine. Tada niko nije verovao u to, a evo danas imamo izveštaj o napretku koji jasno pokazuje da pregovori sa Srbijom dobro napreduju.

Mi u Evropskoj komisiji smo poznati po tome da smo strogi, da ne poklanjamo, iako sam lično uverena da je proces proširenja na Zapadnom Balkanu poklon koji mi u Evropskoj uniji darujemo sebi. Ali da, istina je da smo strogi. Neki kažu da smo nemilosrdni; doduše, to se ne govori u ovoj zemlji.

Upravo zbog toga izveštaj o napretku ukazuje na oblasti u kojima je potrebno uložiti više napora. Ukazuje na napredak ali i na oblasti koje zahtevaju više rada. Znam da su predsednik i Vlada potpuno svesni oblasti u kojima je potrebno više rada, predsednik Vučić je i sam pomenuo o kojim područjima se radi. Uverena sam ne samo u njegovu već i u odlučnost i političku posvećenost premijerke Brnabić i cele Vlade da u tim oblastima napredak bude ostvaren u narednom periodu.

Kao i prethodnog puta, sa predsednikom Vučićem sam razgovarala o dijalogu između Beograda i Prištine kome posredujem. Razgovarali smo o novoj fazi dijaloga čiji je cilj postizanje pravno obavezujućeg sporazuma, kao i o sprovođenju prethodno postignutih sporazuma. Želim da ponovim nešto što sam već rekla u Prištini, Briselu, javno i na sastancima: neophodno je sprovesti sve sporazume postignute tokom pet godina od postizanja briselskog sporazuma. To vidim kao najkredibilniji osnov za dalji rad. Mnogo posla je pred nama, uključujući uspostavljanje Zajednice srpskih opština i sprovođenje sporazuma o energetici.

Kako ste i sami pomenuli, predsedniče, narednog meseca će se lideri institucija i država članica EU sastati sa liderima Zapadnog Balkana u Sofiji na važnom samitu koji se odigrava čak 15 godina nakon samita u Solunu. Očekujem da tada bude dat nov impuls našoj praktičnoj saradnji kao i da svi iznova izrazimo posvećenost zajedničkom radu na procesu evro integracija i ostvarivanju još snažnije saradnje i reformi u regionu.

Ne mogu a da za kraj ne pomenem neke cifre koje za mene imaju suštinski značaj, koje su okosnica evropskog puta Srbije i koje već sada pokazuju kojim putem se kreću Evropska unija i Srbija za dobrobit građana Srbije.

Evropska unija je najveći trgovinski partner Srbije. Pomenuli ste da 65 odsto srpskog izvoza odlazi u Evropsku uniju. EU je najveći investicioni partner sa skoro 80 odsto stranih direktnih investicija, koje su samo u protekloj godini iznosile 1,5 milijardi evra i pomogle da se otvori 200.000 radnih mesta. Prošle godine je i preko 3.000 ljudi, studenata, istraživača, profesora i akademika učestvovalo u programu Erazmus+. Istakla bih jedan veoma pozitivan momenat: ne odlaze samo Srbi na evropske univerzitete, već se dešava i obrnuto, što znači da Srbija postaje atraktivnija za studente i akademike. A vredi pomenuti i veliku podršku iz budžeta EU: četiri milijarde u periodu od 2000. do 2020. i četiri milijarde u kreditima Evropske investicione banke od 2009.

Smatram da ove brojke govore dovoljno, kada nam ukažu na značaj naše saradnje u svim oblastima. Pominjala sam uglavnom ekonomske indikatore, ali ne bih potcenjivala ni ostale. Ovo je tek početak. Samo mali deo puta ka EU.

Hvala vam, Aleksandre, na snažnom rukovodstvu i odlučnosti zbog kojeg ova zemlja tako brzo napreduje. Hvala vam.

Pitanja i odgovori

Pomenuli ste primenu briselskog sporazuma. Na koji način planirate da izvršite pritisak na Prištinu ili da je nadgledate u mesecima koji dolaze, znajući da srpski zvaničnici, uključujući predsednika, ne veruju da će se to dogoditi? Kako biste prokomentarisali jučerašnji incident sa Šešeljem?

O ovom drugom bih rekla isto što i predsednik juče: osuđujem svako nedolično ponašanje u demokratskim institucijama koje uživaju poštovanje, poput Skupštine Srbije, sa kojim sam se i sama susrela. Neka to bude moj komentar. Ipak, ističem ono što je predsednik juče rekao – to su epizode koje ne čine uslugu Srbiji koja treba da bude prepoznata kao zemlja sa jakim demokratskim institucijama. Ja ipak verujem u ono što je rekao premijer Plenković, a to je da su dijalog i saradnja u regionu od presudne važnosti i da moraju biti očuvani. To je suština projekta EU i to je ono čemu smo svi posvećeni.

Što se tiče primene briselskog sporazuma: ja sam prethodnih godina nekoliko puta insistirala na sprovođenju svih delova sporazuma. I kao što znate, nekoliko puta sam ukazivala na to da treba da se prione na posao i da se dovrši rad na Zajednici srpskih opština. Smatram da je to, kao i drugi delovi sporazuma, već trebalo da bude urađeno. To nije jedini deo sporazuma koji nije spreveden. Mislim da svi elementi sporazuma treba da se sprovedu brzo. Pozdravljam početak rada na izradi Statuta. Kao i uvek, nećemo samo nadgledati, već ćemo se uključiti u rad u Briselu.

Za nas – i za mene lično – posredovanje dijalogu ne znači samo pozvati dve strane na razgovor kako bi se složile oko nečega. Za nas je to veoma složen posao, nekad veoma suvoparan, nekad naporan, koji ceo tim u Briselu obavlja svakog dana. A ja vam obećavam da će naš tim nastaviti da se stara o tome da taj posao dovede do završetka kakav očekujemo.