Kada je Mirko Stajn, menadžer projekta razvoja u Agrosava, srpskoj agrobiznis kompaniji, upitan da ukratko opiše viziju kompanije, rekao je: „Ono što uzmemo od prirode, to joj i vratimo.

Ovo je logika iza većine investicija kompanije da postane ekološki održivija, uključujući i najnoviju u solarnu elektranu na krovu, koju su finansirali uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske unije (EU) .

„Bili smo vođeni ekološkim i finansijskim prednostima koje su povezane sa ovim investicijama. Korišćenje manje energije je dobro za životnu sredinu i za finansijsko blagostanje kompanije“, kaže Mirko.

Planiranje i strateško razmišljanje o zelenoj tranziciji nije novost za Agrosavu. Beogradska kompanija – specijalizovana za zaštitu bilja, proizvodnju semena kukuruza i hranu za kućne ljubimce (koja je poslednja dopuna njenog asortimana) – ranije je investirala u proizvodnju toplote i tople vode iz biootpada, kao i u opremu za reciklažu plastike u proizvodnji ambalažni materijal, jednoslojne i višeslojne boce i kante.

„Imajući na umu savremene poslovne trendove, i da bismo bili održivi, investirali smo u solarnu energiju, smanjujući svoj ugljenični otisak i otpadne materijale. Želimo da postanemo kompanija koja se bavi nultim otpadom jer otpad znači da gubite novac“, dodaje Mirko.

Solarna elektrana je finansirana kreditom obezbeđenim iz EBRD-ovog Programa za konkurentnost MSP. Pored kredita, kompanija je dobila i 15 odsto gotovinskog podsticaja, koji finansira EU, koja takođe obezbeđuje sredstva za tehničku pomoć.

„Grant nas je ohrabrio da nastavimo sa ovom investicijom. Takođe smo cenili tehničku pomoć i savetodavnu podršku konsultanata koji su nam pomogli da strukturiramo ovaj projekat i savetuju nas o pravoj tehnologiji i investicijama koje nam najviše odgovaraju“, kaže Mirko.

Solarna elektrana sada pokriva značajan deo potrošnje energije kompanije, a oni očekuju da će moći da otplate ukupnu investiciju za samo pet do šest godina.

Porodični biznis sa vizijom

Agrosava je počela pre više od 30 godina kao mala prodavnica pesticida. Danas je jedan od vodećih proizvođača sredstava za zaštitu bilja u jugoistočnoj Evropi. Svoje proizvode izvozi širom Evrope i šire i sarađuje sa velikim kompanijama kao što su Baier, BASF, Singenta i druge.

Generalni direktor Agrosave Petar Mirković kaže: „Uspeh je teško objasniti, ali verujem da je naš uspeh najvećim delom zato što koristimo i ponovo koristimo, recikliramo sve svoje resurse i mnogo ulažemo u naš razvoj. Ulažemo 30-40 odsto profita u razvoj i to je jedini način da idemo napred.”

Podrška kompanijama poput Agrosave jedan je od ključnih prioriteta EBRD-a u Srbiji, gde Banka u partnerstvu sa komercijalnim bankama obezbeđuje direktno finansiranje i kredite lokalnim malim preduzećima kako bi im pomogla da rastu.

Kompanija je takođe dobila podršku od EBRD-ovog programa Saveti za mala preduzeća, koji nudi poslovne savete preko lokalnih i međunarodnih konsultanata kako bi pomogao kompanijama da postanu konkurentnije i rastu. U slučaju Agrosave, konsultanti su radili sa kompanijom na nekoliko projekata koji su im pomogli da racionalizuju i digitalizuju neke oblasti svog poslovanja.

„Pristup dobro strukturiranoj finansijskoj i savetodavnoj podršci može podstaći lokalne firme da ulažu u jačanje svoje konkurentnosti. Videli smo kako im ovo može pomoći da rastu. Zbog toga ostajemo ujedinjeni sa našim partnerima, EU i lokalnim partnerskim bankama da nastavimo da pružamo ovako vitalnu podršku srpskim firmama“, kaže Aleksandra Vukosavljević, direktorka EBRD, Finansijske institucije, Zapadni Balkan i Istočna Evropa.

Podrška lokalnim MSP je jedan od ključnih prioriteta za EU ​​u Srbiji.

Martin Klauke, šef operativnog odeljenja Delegacije EU u Srbiji, dodaje: „Mala i srednja preduzeća su od vitalnog značaja za privrede Zapadnog Balkana. Zato, nadovezujući se na našu dugogodišnju saradnju sa ERBD-om u regionu, nastavljamo da podržavamo MSP u jačanju njihove otpornosti i ulaganju u održivi rast. Projekti koje finansira EU u Srbiji promovišu otvaranje novih radnih mesta, ekonomski i tehnološki razvoj i unapređenje zakonodavnog okvira, što sve doprinosi poboljšanju ekonomskog pejzaža. ”