Doprinos protiv nasilja može dati svaki građanin i građanka, jer se pitanje smanjenja nasilja u društvu tiče svih njegovih članova. Ovo su samo pojedini zaključci tribine “Predrasude i stereotipi o rodno zasnovanom nasilju i femicidu” koja se održala povodom “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” u organizaciji EU info kutka Novi Sad.

Temi se pristupilo iz različitih profesija i iskustava u skladu sa složenošću problema nasilja prema ženama. Središnje pitanje bili su stereotipi prema ženama ali i muškarcima, što je u korenu mnogih nasilnih ponašanja.

Niko ne treba da trpi nasilje i nasilje uvek treba prijavi, apelovala je Daliborka Vojvodić Tomović, rukovoditeljka Grupe za maloletničku delikvenciju i nasilje u porodici PU Novi Sad.

“Kada prijavi nasilje žena prvo dobija informaciju o mogućnostima koje postoje za izlazak iz nasilja, kao i da postoje službe koje su dobro umrežene i daju sve od sebe da je podrže u tome“, naglasila je Vojvodić Tomović. Ona je takođe objasnila da je prilikom prijave nasilja policijski službenik dužan da primeni Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, da izvrši procenu rizika i u skladu sa Zakonom procenjenim uslovima, izrekne jednu ili obe hitne mere za sprečavanje nasilja u porodici. Zatim, žena treba da zna da postoji mesto zbrinjavanja i da je Sigurna ženska kuća utočište gde ona i njena deca mogu dobiti razumevanje, ali i psihološku i pravnu pomoć.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by EU info point Novi Sad (@euinfons)

Dr Nada Padejski Šekerović, rukovoditeljka Sigurne ženske kuće, Centra za socijalni rad Novog Sada, istakla je da je u društvu primetna retradicionalizacija, a da mladi često pogrešno razumeju ljubomoru ili proveravanje telefonskih poruka kao ljubav. Kontrola nikada nije ljubav već je vid psihloškog nasilja koje može biti signal za kasniju eskalaciju u fizičko nasilje, još jedna je od važnih poruka sa tribine.

dr Nađa Bobičić, naučna saradnica na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, insistirala je na značaju sagledavanja nasilja u sistemskom kontekstu, naglašavajući upravo vezu nasilja sa svakim aspektom života, ekonomskim, zdravstvenim, obrazovnim i medijskim. U tom smislu, novinarka Radija Novi Sad Tamara Srijemac je istakla da se u medijima o nasilju često izveštava na neetičan način, a privatnost žrtve se gotovo uopšte ne poštuje. Vođeni isključivo motivom da povećaju broj pratilaca, mnogi mediji koriste senzacionalistički način izveštavanja. Ovakvim pristupom mediji kreiraju i održavaju atmosferu nesigurnosti u društvu, dok bi mogli da rade sasvim suprotno. Međutim, Srijemac je izrazila i optimističan stav povodom mnogobrojnih mladih novinarki koje pokazuju interesovanje za temu.

Pored velikih napora koje sve sagovornice tribine ulažu u borbu protiv nasilja, one su uverene da su promene moguće. Jedan od razloga je i nedavno formirana Radna grupa za izradu Lokalnog akcionog plana za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici Grada Novog Sada za period 2023-2025. Grupom predsedava dr Nada Padejski Šekerović. Specifičnost ove radne grupe je multisektorski pristup, a čine je predstavnice i predstavnici nevladinih organizacija i institucija Grada Novog Sada.

Tribina “Predrasude i stereotipi o rodno zasnovanom nasilju i femicidu”, održana je u galeriji Forma, gde je postavljena izložba fotografija „Jedina moja“ autorke Marije Erdelji, koja tematizuje nasilje nad ženama i femicid u Srbiji, i deo je programa EU info kutka- Novi Sad istim povodom.

„Ujedinjeni u aktivizmu za zaustavljenje nasilja nad ženama i devojčicama“ tema je ovogodišnje kampanje „Orange the World – 16 dana aktivizma“ koja traje od 25. novembra do 10. decembra, kada obeležavamo Međunarodni dan ljudskih prava.

Svaka treća žena, kako u Evropskoj uniji tako i širom sveta doživela je fizičko, seksualno, socio-ekonomsko i/ili verbalno nasilje barem jednom u životu. Rodno zasnovana diskriminacija, seksualno uznemiravanje i rodno zasnovano nasilje su pitanja ljudskih prava. Način na koji rešavamo ove probleme otkriva da li živimo u fer i pravednom društvu. Naš glavni cilj je puna implementacija principa rodne ravnopravnosti. Kroz proces pristupanja, EU će pružiti snažnu podršku Srbiji da postigne ove ciljeve.