„Zelena agenda bez agende“ zaključak je i naziv predstavljanja desetog Izveštaja iz senke, Koalicije 27 o napretku Srbije u Poglavlju 27 – Životna sredina i klimatske promene, koja se bavi ključnim događajima u oblasti životne sredine i klimatskih promena i daje osvrt na sprovođenje Zelene agende u Republici Srbiji. Zelena agenda je ključan proces planiranja razvoja srpskog društva za ovu deceniju i važno je da taj plan sadrži sve elemente koje dobar plan mora imati kao što su ambiciozni i sprovodivi ciljevi, finansijska sredstva za realizaciju, kao i obavezan prostor za evaluaciju i potencijalno korigovanje plana – istakle su organizacije civilnog društva.

Zelena agenda za Zapadni Balkan je strategija regionalnog razvoja, a njen cilj je da pomogne zemljama u regionu da usklade propise o životnoj sredini sa evropskim standardima. Zelena agenda je produžetak Evropskog zelenog dogovora – krovne razvojne strategije Evropske unije koji Evropu treba da vodi ka modernoj, resursno efikasnoj i kompetetivnoj privredi. Uz Zelenu agendu, Evropska unija je izradila i Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan koji regionu daje mogućnost da koristi devet milijardi evra za finansiranje ključnih projekata i inicijativa u transportu, energetici, zelenoj i digitalnoj tranziciji, u cilju kreiranja održivog rasta i zelenih poslova.

Posvećenost evropskoj budućnosti zemlje Srbija je potvrdila potpisivanjem Sofijske deklaracije u novembru 2020. godine. Kako bi se Zelena agenda sprovela u delo, 2021. godine je izrađen Akcioni plan za sprovođenje Zelene agende. Iako je zelena agenda regionalnog karaktera, za njen uspeh ključne su reforme na nacionalnom nivou. Ove reforme su ujedno i osnova napretka zemalja u regionu na evropskom putu i to Izveštaj Koalicije 27 analizira u slučaju Srbije, ovog puta za period od aprila 2022. do aprila 2023. godine. Izveštaj obuhvata osam tematskih oblasti: horizontalno zakonodavstvo; kvalitet vazduha; upravljanje otpadom; kvalitet vode; zaštitu prirode; buku, klimatske promene i šumarstvo. U svakoj tematskoj oblasti razmatra se razvoj događaja u donošenju javnih politika i zakonodavstva, sprovođenje propisa i finansiranje, a daju se i preporuke za unapređenje procesa.

Strategija zaštite životne sredine Republike Srbije, koja je trenutno u izradi, strukturno prati pet stubova Zelene agende i trebalo bi da bude svojevrsna krovna strategija reformi u ovom sektoru, na nacionalnom nivou. Kako bi se dobila potpunija slika o sprovođenju Zelenog dogovora i Zelene agende, od Evrope preko regionalnih procesa na Zapadnom Balkanu i nacionalnih reformi u Srbiji sve do lokalnih zajednica, neophodan je i monitoring sprovođenja politika u jedinicama lokalne samouprave. Zbog toga se i u ovogodišnjem izveštaju nalazi i odeljak Zelene karte, koji donosi sliku s lokala – podaci do kojih su tokom 2022. godine došle organizacije civilnog društva, podržane kroz projekat Zeleni inkubator.

Slika Zelene agende, i regionalna, i nacionalna i lokalna, ima nekoliko važnih nedostataka zbog kojih se stiče utisak da se Zelena agenda sprovodi sporadično i bez agende – ističu iz Koalicije 27. „Kvalitet vazduha koji dišemo, (ne)dostupnost čiste vode za piće, ugroženost prirodnih staništa i vrsta, širenje divljih deponija posledice su propuštenih rokova za sprovođenje EU zakonodavstva u Poglavlju 27“,  naglasili su.

Nikola Bertolini, šef Odeljenja za saradnju Delegacije EU u Srbiji, otvorio je događaj i istakao da rad na unapređenju životne sredine zahteva mnogo truda i vremena, zbog čega je Izveštaj iz senke izuzetno važan, kako za lokalni i nacionalni, tako i za regionalni nivo. „Najvažnije oblasti društva u koje vredi ulagati su uvek obrazovanje i životna sredina“, istakao je Bertolini.

Ukoliko nema dostupnih podataka, ne može se adekvatno upravljati i ostaje pitanje kako se prelazi od merenja ka konkretnim merama. Mirjana Jovanović, iz Beogradske otvorene škole, rekla je da životna sredina nije prioritet donosiocima odluka, što pokazuju konkretna budžetska ulaganja. Rebalansom budžeta za 2023. godinu je smanjen ukupan budžet Ministarstva zaštite životne sredine za 4 milijarde dinara, čime su realni problemi svih građana Srbije u oblasti zaštite životne sredine zanemareni, kao i preporuke Evropske komisije. Pored toga, ona je istakla primer dobre prakse iz Evropske unije kada je u pitanju proces dekarbonizacije Carbon Border Adjustment Mechanism – mehanizam klimatske politike koji se odnosi na trgovinu, koji industrija u EU plaća. „Ovaj sistem predviđa da se za tonu emitovanja ugljen dioksida plati 83 evra, dok u Srbiji to nije slučaj. Jako je važno da razgovaramo o ovoj temi, uzimajući u obzir da je Evropska unija naš najveći spoljno trgovinski partner“, istakla je Jovanović.

Uprkos tome što se godinama ističe kako je Poglavlje 27 jedno od najtežih i finansijski najzahtevnijih, Vlada Republike Srbije još uvek nije uspostavila operativni Zeleni fond kojim bi se reforme u zaštiti životne sredine finansirale. Iako je iz godine u godinu, ovo bila jedna od osnovnih preporuka Evropske komisije, Zeleni fond ostajao je budžetska linija da bi konačno 2021. godine čak i budžetska linija Zeleni fond bila ukinuta – naglašeno je od strane Koalicije 27.

Primetan je nedostatak ambicije u reformskim poduhvatima, jer i kada postoje strateški dokumenti koji se odnose na reformske procese nedostaju ambiciozniji ciljevi, a rokovi za implementaciju neretko se pomeraju na sam kraj perioda predviđenog za dovršetak reforme. Procesi su po pravilu netransparentni i teški za praćenje široj javnosti, a naročito za učestvovanje u njima. Na kraju, i kada postoje reformski procesi uokvireni strateškim dokumentima, oni najčešće slabo razmatraju socio-ekonomske aspekte tih procesa i retko su praćeni adekvatnim finansiranjem – zaključili su govornici.

Koaliciju 27 čini osam organizacija Alternativa za bezbednije hemikalije, Beogradska otvorena škola, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Mreža za klimatske akcije Evrope (CAN Europe), Centar za unapređenje životne sredine, Inženjeri zaštite životne sredine, Mladi istraživači Srbije i Svetska organizacija za prirodu Adria ‒ Srbija (WWF Adria ‒ Serbia).

„Čistija energija za bolju budućnost“ je inovativna i kreativna kampanja osmišljena da proslavi Nedelju zelene diplomatije 2023 u Srbiji. Cilj kampanje je uključivanje javnosti, kreatora politika, umetnika i aktivista za zaštitu životne sredine u zajedničke napore podizanja svesti o klimatskim promenama, njihovom uticaju na Srbiju i akcijama koje su potrebne za ublažavanje tih promena. Kroz kombinaciju panel diskusija, umetnosti i radionica, događaji će inspirisati i mobilisati učesnike da preduzmu značajne korake ka održivoj budućnosti.