Mladi i teme mladih su slabo zastupljeni u tradicionalnim medijima, poput štampanih medija i televizije. Kada se o njima i piše, to je najčešće u negativnom kontekstu. Mlade pak najviše interesuju teme koje bi im omogućile da razumeju kontekst društvenih i političkih dešavanja. Oni uglavnom veruju internet portalima i društvenim mrežama. Ovo su neki od zaključaka dva izveštaja koja su nedavno objavljena, a koja se bave odnosom medija i mladih u Srbiji.

Izveštaj pod nazivom Mladi u medijskom ogledalu, koji je objavila Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS), sada već tradicionalno analizira način na koji mediji pišu o mladima, o temama koje se tiču mladih, kao i o prisutnosti mladih u medijskim objavama. Izveštaj se odnosi na 2021. godinu i u njoj se primećuje skok broja medijskih objava o mladima u odnosu na 2007. godinu. Njihov broj je u ovom period gotovo dupliran.

Međutim, povećana prisutnost mladih u medijima nije nužno pozitivna vest. Analizirajući sadržaj ovih objava, njih gotovo polovina (46%) stavlja mlade u negativan kontekst. To su uglavnom objave iz crne hronike. Jedna trećina objava ima neutralan stav, dok tek u 16 posto medijskih objava o mladima se govori u pozitivnom svetlu.

“Objave o mladima su retke. Tek kada se dogodi neka tragedija u koju je uključena mlada osoba, dolazi do zainteresovanosti medija. Tako da i ne čudi da su mladi uglavnom predstavljeni u negativnom kontekstu”, pojašnjava Filip Lukić, novinar mlađe generacije. “Mladi se u pozitivnom kontekstu prikazuju tek da naglase kontrast u odnosu na generalno negativni narativ i pokažu kako je neko ipak dobar. To su uglavnom priče o mladim privrednicima”, kaže Lukić.

Prema rezultatima ovog istraživanja, mladi nemaju previše prilike da govore o sebi i svojim problemima. O njima uglavnom govore državne institucije i to u 42 postotka analiziranog sadržaja. Obzirom da se objave većinski odnose na negativne događaje, druga značajna grupa koja govori o mladima predstavlja rođake, susede i očevice. Mladi se nalaze tek na trećem mestu i o sebi su imali prilike da govore u 13 posto objava.

A kakav odnos mladi imaju prema medijima? Istraživanje koje je sproveo Beogradski centar za ljudska prava (BCLJP) pruža nam uvid u mogući odgovor. Publikacija pod nazivom Mladi i pravo na informisanost u digitalnom prostoru, naslala je kroz učešće mladih iz čitave Srbije. Izveštaj istražuje trenutno stanje i izazove u oblasti ostvarivanja prava na informisanje mladih na internetu, medijsku pismenost, lažne vesti, digitalno nasilje, značaj medijske pismenosti u formalnom i neformalnom obrazovanju.

Višnja Tasić, psihološkinja i jedna od autorki izveštaja, kaže da se mladi uglavnom informišu putem društvenih mreža i onlajn portala. «Mladi koji su društveno angažovani, su jako zainteresovani za pitanja istraživačkog novinastva i borbe protiv lažnih vesti», kaže Tasić. Međutim, to ipak nije situacija sa većinom mladih.

Kao jedna od tema koja se posebno izdvojila i za koju su mladi iskazali posebno interesovanje jesu vesti koje pružaju istorijski kontekst savremenim političkim dešavanjima. Iako je povećano interesovanje za ovakve sadržaje uslovljeno ratom u Ukrajini, mladi izražaju stav da je potrebno više analitičkih sadržaja koji bi objasnili situacije u svetu, ali i koji bi pomogli u suočavanju sa lažnim vestima (fake news).

«Prema informacijama koje su meni bile dostupne, većina srednjoškolaca uglavnom ne proveravaju verodostojnost vesti, niti imaju naviku da to rade. Mislim da uvođenje premeta u škole nije realistična opcija, ali bi makar jednokratna obuka iz oblasti medijske pismenosti koja bi obuhvatila sve škole bila neophodna», kaže Tasić.

Evropska unija je do sada podržala više projekata koji podstiču razvoj medijske pismenosti u Srbiji, posebno među mladima. Jačanje medijske pismenosti građana jedan je od najvažnijih segmenata razvoja društva, a posebno je važno da ta tema bude na pravi način zastupljena u obrazovnom sistemu. Upravo u tome pomaže i zbog toga je nastao Priručnik za medijsku pismenost za preduniverzitetsko obrazovanje namenjen nastavnicima i stručnim saradnicima. Zahvaljujući podršci EU projekta Podrška medijskim reformama u Srbiji kreiran je priručnik koji će olakšati rad i ojačati kapacitete vaspitača, učitelja, nastavnika i stručnih saradnika za unapređenje medijske pismenosti kod dece školskog uzrasta.