U svakodnevnoj poplavi vestima nije jednostavno prepoznati koja informacija nas obmanjuje i manipuliše, a koja pruža činjenice i govori nešto važno u vezi sa našim životom.

Ova situacija je dovela do različitih fenomena, od toga da u vestima zapravo tražimo potvrdu onoga što inače mislimo, a ne pravu informaciju, do potpunog eskapizma, tako da ljudi više ne gledaju TV, ne čitaju novine, brišu aplikacije društvenih mreža sa svojih uređaja.

Međunarodni dan provere činjenica smatramo dobrim povodom za razgovor koji smo organizovali na ovu temu, pod naslovom “Infodemija, lažne vesti i kako se nositi sa njima?”

Diskusiju je moderirao novinar i psiholog Dragan Ilić, a učestvovali su Vesna Radojević, novinarka KRIK-a i urednica na projektu „Raskrikavanje“, Stefan Janjić, urednik portala Fake news tragač, i Marko Dražić, urednik portala Njuz.net.

Autentični akteri, nekoliko autentičnih elemenata, i zatim namerno izmišljanje delova priče, ili insinuiranje da se nešto desilo ili nije. Izvori su uvek nepotpisani, najčešće formulisani kao “bliski istrazi”, bliski određenim krugovima, komšiluku, itd. Na ovaj način je moderator razgovora objasnio postupak kreiranja lažne vesti u koju ljudi mogu da poveruju, naglašavajući da je lažnu vest mnogo jednostavnije proizvesti nego proveriti.

Marko Dražić koji dolazi iz satiričnog medija i plasira izmišljene vesti u nameri da suoči čitaoce sa njihovim postojanjem ali ne i da ih prevari, dobro poznaje lakoću kojom se čitaocima može manipulisati. Na Njuz net-u postoji i rubrika Tekstovi čitalaca kroz koju zainteresovani imaju priliku da kreiraju lažnu vest i tako bolje razumeju princip funkcionisanja ove obmane.

“Da li je istina irelevantna, ili njena interpretacija postaje važnija od samih činjenica?” jedno je od ključnih postavljenih pitanja. Vesna Radojević skreće pažnju na priče KRIK-a koje su se našle u poslednjem izveštaju Evropske komisiije o Srbiji. Ona smatra da se tom prilikom potvrdila značajna uloga medija na daljem putu naše zemlje ka evropskim integracijama. Novinarka je najavila analizu koju je KRIK pripremio, a koja pokazuje da je u proteklih godinu dana samo na naslovnim stranama tabloida objavljeno oko 1.200 lažnih vesti. One su iz različtih oblasti života, a tokom protekle godine pojavio se veliki broj lažnih vesti o vakcinama i samoj pandemiji. Interes za širenje ovakvih vesti imaju različite grupacije, a motiv je često finanasijski što potvrđuje i broj portala koji funkcionišu prema klikbajt principu.

Iako postoji Krivično delo izazivanje panike i nereda koje se može učiniti isključivo lažnom vešću, novinarka Radojević smatra da se ono selektivno primenjuje što je potkrepila primerima.

Sagovornici se slažu da je manir neosnovane samouverenosti sa društvenih mreža prenet u tradicionalne medije, pa se o temama govori bez utemeljenih dokaza, bez znanja ili biografije u određenoj oblasti. U tom smislu, kako biste nešto tvrdili, dovoljno je da ste glasni, šarmantni i zabavni, precizirao je Stefan Janjić.

Pored ovih očiglednih teškoća i nedostatka prave debate u medijima, sagovornici su bili spremni da preporuče nekoliko načina da razaznamo lažne od istinitih vesti.

Vesna Radojević, vrlo konkretno, preporučuje da prođete kroz tekst u koji sumnjate i zapitate se na osnovu čega je nešto izrečeno, jer odgovorni mediji su obavezni da navedu izvor informacije (osim kada je reč, npr. o žrtvi nasilja ili zaštićenom svedoku, što oni tkđ. i naznače).

Marko Dražić smatra da je bitno pregledati sajt sa kog vest dolazi, obratiti pažnju na njegov naslov, kao i pregledati ostale vesti plasirane na tom sajtu.

Na kraju, Stefan Janjić predlaže da vest u koju sumnjate, za početak, ne delite dalje, da je ne širite. Osim toga, postoji mogućnost da vest pošaljete redakciji Fake news tragača na proveru. Janjić je optimistično insistirao da se medijska pismenost i provera dezinformacija stalno uvežbavaju, i da je najbolje da ih svako vežba za sebe.