Nasilje nad ženama je najčešći oblik kršenja ženskih ljudskih prava. Istraživanja nasilja prema ženama u porodičnom konktekstu u Srbiji, prate osnovne globalne karakteristike fenomena. Svaka druga žena u Srbiji je doživela neki oblik fizičkog nasilja (46,1%), svaka treća je doživela neki fizički napad od nekog člana porodice (30,6%).

Definicija nasilja nad ženama po dokumentima Ujedinjenih nacija:

„Nasilje nad ženama je ispoljavanje istorijski nejednakih odnosa društvene moći između muškaraca i žena koji su doveli do diskriminacije i dominacije nad ženama od strane muškaraca i do sprečavanja potpunog napretka žena. Nasilje nad ženama je jedan od osnovnih društvenih mehanizama kojima se žene prisiljavaju da budu u podređenoj poziciji u odnosu na muškarce.  Nasilje nad ženama je prepreka u postizanju jednakosti, razvitka i mira.“

Nasilje ima globalni karakter.Tokom duge ljudske istorije, nasilje je podsticano od svake društvene zajednice do danas i izraz je zloupotrebe moći jednog pola nad drugim. Nasilje nad ženama nije posledica određenog ponašanja žene, već odraz sistema patrijahata u kome muškarci imaju moć a nasilje je samo način da oni tu moć održe. U našem društvu postoje snažne predrasude o nasilju nad ženama i imaju jak uticaj na ponašanja određenih društvenih grupa. Zadnjih godina republika Srbija čini značajne napore na uspostavljanju i unapređivanju institucionalnog/strateškog okvira za borbu protiv nasilja nad ženama.

Republika Srbija je  u skladu sa svojim opredeljenjem da je borba protiv nasilja nad ženama jedan od prioriteta državne politike preuzela obaveze u ovoj oblasti usvajanjem i potpisivanjem međunarodnih dokumenata: Deklaracije o eliminaciji nasilja prema ženama, UN 1993. (CEDOW)  i  Konvecije Saveta Evrope o sprečavanju i suzbijanju naslja nad ženama i nasilja u porodici (2011), kao i primenom drugih dokumenata koji su na globalnom nivou ustanovljeni kao smernice i strategije kada je u pitanju zaštita žena žrtava porodičnog i drugih oblika nasilja. Uspostavljanje domaćeg strateškog okvira u oblasti borbe protiv nasilja nad ženama trajalo je od 2006-2011, a prvi nacionalni strateški dokument u ovoj oblasti je Nacionalna strategija za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama u porodici i u partnerskim odnosima (2011). Usvajanje Zakona o potvrđivanju Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, 31.10.2013., prvog evropskog obavezujućeg međunarodno-pravnog instrumenta u ovoj oblasti, doprineće daljem uspostavljanju sveobuhvatnih zakonskih rešenja i politika za zaštitu žena od nasilja u Srbiji.

Po poslednjem popisu stanovništva u Srbiji, žene čine 51,4% populacije. Stopa nezaposlenosti žena je za polovinu veća od stope nezaposlenosti muškaraca. Među zaposlenima u Srbiji ima 44% žena, a među nezaposlenima 54,3% su žene. Među onima koji su napustili posao „iz porodičnih razloga“ 80%  su žene, a među onima kojima je rad u domaćinstvu jedini posao, čak 98% su žene. Udeo žena u vlasništvu nad uknjiženim objektima u Srbiji je 29,7%, a na upravljačkim mestima u privredi žene se nalaze u oko 30% slučajeva. Posebna istraživanja i analize u zemljama u tranziciji, uključujući i Srbiju, pokazuju da su žene više izložene siromaštvu, povećana je eksploatacija ženske radne snage, smanjenjena je zaštitna uloge države  što dovodi do povećanja retradicionalizacije i repatrijathalizacije društva, što  dalje dovodi do povećanja nasilja i drugih oblika kršenja ženskih ljudskih prava.

Nasilje nad ženama je najčešći oblik kršenja ženskih ljudskih prava. Istraživanja nasilja prema ženama u porodičnom konktekstu u Srbiji, prate osnovne  globalne karakteristike fenomena. Svaka druga žena u Srbiji  je doživela neki oblik fizičkog nasilja (46,1%), svaka treća je doživela neki fizički napad od nekog člana porodice (30,6%). Najviše nasilja u porodici žene dožive od supruga ili partnera (45,5%). Ključni faktori koji utiču na izloženost žena nasilju  u porodici su povezani sa njihovim porodičnim, stambenim i materijalnim prilikama, kao i sa ekonomskim ulogama koje u porodici imaju žrtva i nasilnik. Rizik izloženosti žene nasilju u porodici posebno je izražen kada žena živi u mnogočlanoj, proširenoj porodici, u lošim stambenim uslovima, kada je materijalna situacija nestabilna i kada ima tendenciju pogoršanja. Poslednji podaci pokazuju da je od 01.januara do 31.decembra 2013. godine u porodičnom i partnerskom nasilju na teritoriji Srbije ubijena 131 žena.

Biljana Stepanov je ekspertkinja Tima Evrope za pitanja ljudskih prava i menadžerka projekata Centra za podršku ženama.