„Zašto nam je nauka potrebna“ – bilo je glavno pitanje onlajn predavanja u organizaciji EU info kutka u Novom Sadu. Događaj je istovremeno bio najava tradicionalne manifestacije Noć istraživača, koja će se ove godine održati u digitalnom okruženju.

Poznato lice koje čuva ugled nauke kod nas, dr Tijana Prodanović, redovna profesorka na Departmanu za fiziku u Novom Sadu i programska koordinatorka Noći istraživača u Novom Sadu, pokušala je da objasni kako nauka predstavlja deo naše svakodnevnice, a da toga nismo uvek svesni.

“Benefit od nauke uvek dođe. Možda se na njega duže čeka, ali je neminovan. I zato treba ulagti u nauku. Ove godine se sve promenilo. Umesto da smo u nekoj sali, gledamo se onlajn. Sada tražimo rešenje od nauke. A u nauci jeste rešenje”, počela je svoje predavanje Prodanović.

Posvećenost nauci i bavljenje naukom zahteva velika ulaganja i odricanja, a to je dugotrajan proces, tokom kog ljudi gube poverenje u nauku. Tako dolazimo do paradoksa, da narod odbija rešenja koje nauka donosi. Zato je potrebno da o nauci govorimo jezikom većine ljudi kako bi im se pribrižila i kako bi je razumeli. Promena u komunikaciji nauke sa opštom populacijom mora da se desi, smatra Prodanović.

„Sličn primer smo imali kada je bilo pomračenje sunca. Tada su kod nas ulice bile puste, jer ljudi nisu dobili prave informacije, da je to običan nebeski fenomen, koji je sasvim prirodna pojava. To je jedan od razloga zašto sam ja počela da na sav glas pričam o nauci“, objašnjava Prodanović.

Šum u komunikaciji dodatno pojačava infodemija, odnosno velika količina informacija i dezinformacija, koje često ne možemo da razlikujemo. Jedno od rešenja koje Prodanović nudi jeste razvijanje kritičkog razmišljanja kao osnove naučnog metoda, kako bismo iz mora informacija mogli da prepoznamo onu pravu. Uvek treba postavljati pitanja, a to je u osnovi svakog razvoja nauke.

“Zato je važno da mi naučnici govorimo o nauci, jer nauka nije samo zbir podataka. Danas se svaki podatak može izguglati. Ali, nauka nas uči kako da razmišljamo i kako da dolazimo do istine”, zaključuje Prodanović.

Ovo je jedan od razloga nastanka Noći istraživača i napora koji mladi naučnici i naučnice već 11 godina ulažu da bi vratili poverenje ljudi u nauku. Zato i ove godine, u nekoj drugoj formi možemo pratiti Noć istraživača, 27. novembra. Nauka nam je čak i u ovim uslovima omogućila da pratimo događaje, virtuelno u čak preko 20 gradova istovremeno!

Noć istraživača je podržana od strane Evropske komisije u okviru Marija Sklodovska-Kiri akcije, koji predstavlja program Evropske Unije za jačanje evropske istraživačke karijere.