Nema sumnje da su podaci „nafta“ digitalne ekonomije i da se EU pokazala kao globalni lider u zaštiti podataka o ličnosti, rekla je zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji Plamena Halačeva na panel diskusiji povodom Međunarodnog dana privatnosti u organizaciji Partnera Srbija.

„Svet koji se menja zahteva prilagođavanje naših demokratija. Ovo je posebno tačno kada je u pitanju digitalizacija, u kojoj je zaštita ličnih podataka i privatnosti postala toliko ključna. U središtu ovoga je potreba da imamo kontrolu nad našim ličnim podacima. Pravila o zaštiti podataka koja važe u EU su odličan primer kako Evropska unija može postaviti standarde u nekoj oblasti koje će pratiti čitav svet. Centralna tačka toga je čovek i njegovo pravo da bude zaboravljen”, rekla je Halačeva.

Ona je dodala da je 2016. godine usvojena Uredba Evropske unije o opštoj zaštiti podataka (GDPR), čime je zaštita privatnosti i podataka postala ne samo osnovno pravo u EU već i zakonska obaveza. Sve veći broj zemalja usvaja nove zakone o privatnosti koji su inspirisani pravom EU.

Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji napomenula je da jača pravila o zaštiti podataka znače da ljudi imaju veću kontrolu nad svojim ličnim podacima i da preduzeća imaju koristi od jednakih uslova.

„Građani, potrošači i preduzeća moraju da se osećaju bezbedno kada je u pitanju razmena bilo kakvih ličnih podataka kako bi zadržali svoje poverenje u jedinstveno digitalno tržište i obradu ličnih podataka. To važi i za Srbiju, gde su preduzeća koja nude svoje usluge međusobno povezana sa tržištem EU“, rekla je Halačeva.

Ona je istakla da u Srbiji, nakon usvajanja novog zakona o zaštiti podataka o ličnosti, njegova efikasna primena, uključujući sudove, i usklađivanje svih drugih zakona koji se odnose na obradu podataka o ličnosti sa njegovim odredbama ostaje od ključnog značaja za postizanje konkretnog napretka u praksi. Takođe će biti ključno povećanje broja imenovanih „službenika za zaštitu podataka“ u javnim organima i obezbeđivanje potrebnog kadrovskog kapaciteta Poverenika za zaštitu podataka o ličnosti.

Za Holandiju je zaštita privatnosti jedno od osnovnih ljudskih prava, izjavila je zamenica šefa misije u Ambasadi Holandije u Srbiji En Sietske Brinks.

„Privatnost je važna jer nam omogućava da zadržimo kontrolu nad načinom na koji želimo da komuniciramo sa svetom, ona postavlja pravila i postavlja granice. Postoji nekoliko problema sa kojima se suočavamo u savremenom digitalnom dobu – eksploatacija podataka u komercijalne svrhe, politička analitika i etika. Mnogo je neodgovorenih pitanja i zato moramo biti sigurni da vlade obezbeđuju da postoji zakon koji štiti građane i jake institucije da kontrolišu implementaciju”, rekla je Sietske Brinks.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti u Srbiji Brankica Janković istakla je da zaštita podataka nastoji da zaštiti moralni integritet svakog čoveka.

„To znači imati kontrolu nad brojem informacija koje će biti dostupne javnosti i trećim licima. To takođe znači kontrolu toka informacija koji nam se približava. Privatnost je srž jednakosti. Kršenje pravila o zaštiti podataka obično dovodi do drugih oblika diskriminacije“, rekla je Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Srbije.

Ona je dodala da zaštita podataka služi za sprečavanje zloupotrebe ličnih podataka od strane privrednih subjekata i brojnih interesnih grupa i može delovati kao pokretačka snaga demokratizacije društva.

Vredi napomenuti da Fondacija za otvoreno društvo smatra da Srbija i druge zemlje kandidati treba da budu uključeni u tekući intenzivan proces kreiranja zakonodavstva EU u oblasti digitalnih tehnologija.

Zaštita ličnih podataka je sastavni deo klastera vladavine prava i osnovnih prava.

U periodu 2014-2022, pomoć EU za reformu vladavine prava, pravosuđa i unutrašnjih poslova u Srbiji dostigla je više od 183,8 miliona evra. Sredstva se koriste za podršku nezavisnom i efikasnom pravosuđu; efikasna zaštita građana i zajednica; poštovanje ljudskih prava; pravilno sprovođenje zakona; i borba protiv korupcije, organizovanog kriminala i trgovine ljudima.

Vladavina prava je suštinski preduslov za mir, bezbednost i prosperitet jer jača društvene i ekonomske kapacitete zemlje, obezbeđuje zdravo poslovno okruženje, ekonomsku otpornost i zaštitu potrošača i podstiče investicije, otvaranje novih radnih mesta i razvoj. Poštovanje i zaštita osnovnih ljudskih prava omogućava stvaranje snažnog, pravednog i demokratskog društva.