Katastar rudarskog otpada predstavljen je u Boru, rudarskom centru Srbije. Aktivnosti su deo projekta vrednog 2,1 milion evra, koji finansira Evropska unija u iznosu od 90 odstp, dok preostala sredstva obezbeđuje Republika Srbija.
Tokom tri godine, projektni tim prikupio je, analizirao i klasifikovao podatke o aktivnim i napuštenim lokacijama rudarskog otpada u Srbiji. Objedinjeni podaci skladište se u opsežnu bazu (inventar) koja čini katastar rudarskog otpada. Katastar, dostupan u formi knjige i veb aplikacije, predstavlja važan korak u uspostavljanju odgovornog i održivog upravljanja rudarskim otpadom u Srbiji.
Projektni menadžer Delegacije Evropske unije u Srbiji Boris Ilijevski podsetio je da gotovo 20 godina Evropska unija i Srbija rade zajedno na obezbeđivanju održivog i sigurnog energetskog snabdevanja, koje je i ekološki prihvatljivo.
„U tom smislu glavni izazovi koje pokušavamo da prevaziđemo kroz naše partnerstvo, odnose se na smanjenje zagađenja i mitigaciju rizika (regulisanje rizika, izbor najbolje strategije) iz sektora rudarstva i energetike. Evropska unija je investirala preko 75 miliona evra u postrojenja za preradu otpadnih voda, smanjenje emisija, upravljanje pepelom ili druge slične mere. Ipak, još dosta posla treba uraditi u narednim godinama“, smatra Ilijevski.
Kroz projekat, EU takođe podžava i transfer iskustva i najboljih praksi iz zemalja članica u upravljanju rudarskim otpadom, remedijaciji i rekultivaciji lokacija rudarskog otpada, a naročito Nemačke. Očekuje se da će rezultati ovog projekta, uključujući i studije slučaja po uzoru na najbolje evropske prakse o upravljanju rudarskim otpadom, kao i Priručnik za inspektore, predstavljati značajnu pomoć u budućem radu, na obezbeđivanju efektnog i ekološki bezbednog i sigurnog, objašnjava Ilijevski.
Projektni tim lider Piter Bajer kaže da su istraživanja na terenu i analize završeni.„Do januara 2020. godine, do kada po planu traje projekat, fokus aktivnosti je na izveštavanju. Predali smo izveštaje za 22 lokacije, dok na preostalih 19 izveštaja još uvek radimo. Prema kompletiranim izveštajima, napuštene lokacije rudarskog otpada u većini slučajeva imaju nepovoljan uticaj na površinske i podzemne vode“, navodi Bajer.
Paralelno sa radom na terenu i istraživanjima, projektni tim je radio i na razvijanju veb aplikacije katastra rudarskog otpada, koja je takođe predstavljena na skupu u Boru.
„Značaj ovog projekta ogleda se i u tome što ćemo imati objedinjene i sistematizovane podatke o lokacijama rudarskog otpada, uključujući količine i karakter rudarskog otpada, kao i kategoriju odlagališta i skrining uticaja na životnu sredinu i zdravlje“, kaže šefica Odseka za rudarstvo Ministarstva rudarstva i energetike Dragana Jelisavac Erdeljan.
Državni organi će jasnijom slikom o otpadu i rezultatima laboratorijskih analiza imati kvalitetnu dokumentaciju za preduzimanje daljih aktivnosti po pitanju sanacije, remedijacije i rekultivacije odlagališta koja su kritična u pogledu zagađenja životne sredine i opasnosti po zdravlje ljudi, dodaje Jelisavac Erdeljan.
Projekat se sastoji od dve faze:
Faza jedan – Prva faza projekta realizovana je 2017. godine. Osam timova inženjera i tehničara rudarske i geološke struke obišlo je 250 lokacija rudarskog otpada širom zemlje i utvrdilo je da se u Srbiji nalazi čak 150 lokacija rudarskog otpada sa većim količinama otpada, a da ukupna količina rudarskog otpada na tim lokacijama iznosi oko 24 miliona kubnih metara.
Faza dva – Na osnovu prve faze projekta, projektni tim izabrao je 41 lokaciju rudarskog otpada za drugu fazu projekta koja je realizovana u periodu 2018-2019. godine. U ovoj fazi, izabrane lokacije su bile predmet detaljnog ispitivanja (uzorkovanje zemljišta, karakterizacija rudarskog otpada, ispitivanje podzemnih i površinskih voda, hemijske analize, procene stabilnosti). Izabrane lokacije sadrže ukupno 80% identifikovanog rudarskog otpada i nalaze se u 21 opštini širom Srbije.