Komisija je danas pokrenula javnu raspravu o lažnim vestima i dezinformacijama na internetu, a formirala je i ekspertsku grupu na visokom nivou koju čine predstavnici akademske zajednice, internet platformi, informativnih medija i organizacija civilnog društva.

Rad ekspertske grupe na visokom nivou i rezultati javne rasprave će doprineti razvoju strategije za suzbijanje širenja lažnih vesti na nivou EU, koja će biti predstavljena na proleće 2018.

Prvi potpredsednik Frans Timermans je izjavio: „Sloboda primanja i prenošenja informacija i pluralizam medija su zaštićeni Poveljom EU o osnovnim pravima. Živimo u vremenu u kom nas preplavljuju informacije i dezinformacije. Zato našim građanima moramo da obezbedimo alate za prepoznavanje lažnih vesti, veće poverenje na internetu i upravljanje primljenim informacijama.

Andrus Ansip, potpredsednik nadležan za jedinstveno digitalno tržište, dodaje: „Moramo da pronađemo uravnoteženi pristup između slobode izražavanja, medijskog pluralizma i prava građana na pristup raznovrsnim i pouzdanim informacijama. U pronalaženju rešenja bi trebali da učestvuju svi relevantni akteri, poput platformi na internetu ili informativnih medija.

Marija Gabrijel, komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo, kaže: „Moje aktivnosti su usredsređene na odbranu prava građana na kvalitetne informacije na kojima počivaju naše demokratije. Želim da povedem otvorenu i široku raspravu o lažnim vestima kako bismo rešili taj kompleksni fenomen i prevazišli izazove koji su pred nama.

Mišljenja javnosti se primaju do februara

Građani, društveni mediji, organizacije za informisanje (radiotelevizijske kuće, štampani mediji, novinske agencije, internet mediji i internet platforme za proveru činjenica), istraživači i tela javne vlasti su pozvani da izraze svoja mišljenja u javnoj raspravi do sredine februara. Na ovaj način će biti prikupljena mišljenja o merama koje se na nivou EU mogu preduzeti kako bi se građanima obezbedili delotvorni alati za prepoznavanje pouzdanih i proverenih informacija i kako bi se išlo u korak sa izazovima digitalnog doba.

Doprinosi se očekuju u tri glavne oblasti:

  1. obim problema, tj. kako građani i zainteresovane strane doživljavaju lažne vesti, koliko su svesni dezinformacija na internetu i koliko veruju različitim medijima
  2. procena prethodno preduzetih mera od strane platformi, informativnih medija i organizacija civilnog društva za sprečavanje širenja lažnih vesti na internetu i stavovi o ulogama i odgovornostima relevantnih aktera
  3. moguće buduće mere za jačanje pristupa građana pouzdanim i proverenim informacijama i sprečavanje širenja dezinformacija na internetu.

Ova rasprava se odnosi samo na lažne informacije i dezinformacije na internetu kada njihov sadržaj nije sam po sebi nezakonit, pa iz tog razloga nije obuhvaćen postojećim zakonodavstvom EU ili nacionalnim zakonodavstvom i samoregulatornim merama.

Podnošenje prijava za učešće u ekspertskoj grupi na visokom nivou

Komisija poziva stručnjake da se prijave za učešće u ekspertskoj grupi na visokom nivou o lažnim vestima kako bi Komisiju savetovali o obimu ovog fenomena, definisanju uloga i odgovornosti relevantnih aktera, utvrđivanju međunarodne dimenzije, uzimanju u obzir predmetnih pozicija i formulisanju preporuka. Grupu bi, ako to bude moguće, trebalo da čini nekoliko predstavnika iz svake oblasti, bilo da se radi o akademicima ili predstavnicima civilnog društva. Cilj Komisije je uravnoteženi izbor stručnjaka.

Konkurs za podnošenje prijava je otvoren do sredine decembra. Očekuje se da ekspertska grupa na visokom nivou započne sa radom u januaru 2018. na period od nekoliko meseci.

Kontekst

Platforme i druge usluge na internetu omogućavaju ljudima nove načine za povezivanje, vođenje rasprava i prikupljanja informacija. Međutim, širenje vesti kojima se čitaoci namerno obmanjuju, funkcionisanju naših demokratija zadaje sve veće probleme, jer utiče na percepciju stvarnosti građana.

Komisija je 17. i 18. novembra 2016. bila domaćin drugog Godišnjeg kolokvijuma o osnovnim pravima, čija su tema bili Medijski pluralizam i demokratija. Rezultati istraživanja Eurobarometra objavljeni 17. novembra 2016. su pokazali da su evropski građani zabrinuti za nezavisnost medija kao i da ljudi nemaju poverenja u medije.

Predsednik Žan-Klod Junker je u svom mandatnom pismu od komesarke za digitalnu ekonomiju i društvo Marije Gabrijel zatražio da istraži izazove koje platforme na internetu stavljaju pred naše demokratije u pogledu širenja lažnih informacija i da pokrene razmatranje o tome što je na nivou EU neophodno preduzeti kako bi građani bili zaštićeni.

Evropski parlament je u junu 2017. usvojio rezoluciju u kojoj je Komisiju pozvao da sprovede temeljnu analizu trenutne situacije i pravnog okvira koji se tiče lažnih vesti i da proveri mogućnost zakonodavne intervencije kako bi se ograničilo širenje lažnih sadržaja. Komisija je potvrdila da je to prioritet pa je inicijativu za suzbijanje lažnih vesti na internetu uključila u svoj Program rada za 2018.