Autorski tekst evropskog komesara za migracije Dimitrosa Avramopulosa objavljen u dnevnom listu Blic

U protekle dve godine dosad neviđene migracije i bezbednosni izazovi doveli su u pitanje otpornost Evrope i njenih najbližih suseda, i to na mnogim nivoima. Istovremeno su ova pitanja postala i prilika za veću saradnju, tešnje veze i produbljene odnose širom Evrope kao regiona i kontinenta, iznad nacionalnosti ili članstva EU. U tom kontekstu treba još više produbiti i intenzivirati saradnju između EU i Zapadnog Balkana kako bi ona postala primer toga kako se zajednički izazovi mogu rešavati u duhu prave solidarnosti. Jer, upravo je solidarnost glavni katalizator za takvu pojačanu saradnju.

Iako je više od 800.000 ljudi došlo do obala Evrope 2015. godine u potrazi za zaštitom od Grčke, preko Srbije do Nemačke, njihov broj je opao na manje od 200.000 u ovoj godini zahvaljujući dobroj saradnji u regionu, uključujući Dogovor EU i Turske i bolje upravljanje granicama duž čitave zapadnobalkanske rute. U isto vreme Evropa je doživela nekoliko krvavih terorističkih napada u 2015. i 2016. godini koji su pokazali međusobnu povezanost terorističkih boraca, ilegalne trgovine vatrenim oružjem i pretnji od radikalizacije na celom kontinentu. Iako su pitanja migracije i bezbednosti vrlo različiti fenomeni, i jedno i drugo su pokazali jasnu potrebu za evropskim odgovorom u širem smislu, zasnovanom na međusobnom poštovanju, zajedničkim vrednostima i većoj saradnji.

Baš zato je saradnja jedan od ključnih elemenata nove Evropske granične i obalske straže – čiji se delokrug rada nalazi na mestu gde se ukrštaju migracija i bezbednost – i to saradnja koja se ne ograničava samo na EU već se fokusira na Evropu kao region. Bilo da je pod pritiskom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija ili Crna Gora, Evropska granična i obalska straža će sada moći da ponudi dodatnu podršku po pitanju upravljanja granicama. I upravo je to razlog što će Evropol uskoro poslati oficire za vezu u region Zapadnog Balkana, kako bi ojačao saradnju i razmenu informacija o krijumčarenju migranata, istragama i aktivnostima u borbi protiv terorizma. Takođe je razlog što želimo da unapredimo našu saradnju u vezi sa vatrenim oružjem na Zapadnom Balkanu, kako bismo izbegli veću nelegalnu trgovinu vatrenim oružjem u regionu i zloupotrebu tog oružja za krivične i terorističke svrhe drugde u Evropi.

Zemlje Zapadnog Balkana nemaju samo dug i čvrst istorijski odnos sa Evropom u dobrim i lošim vremenima. Zapadni Balkan je Evropa. Zajedničke su nam prošlost i sadašnjost, a zajednička nam je i budućnost. Zato je, na primer, toliko važno obezbediti i očuvati putovanje u EU bez viza za ceo zapadnobalkanski region, uključujući i Kosovo. Novi mehanizam suspenzije viza i predložen evropski sistem za informacije o putovanjima i njihovo odobrenje su osmišljeni upravo da bi se mobilnost putnika iz regiona zaštitila i olakšala a istovremeno da bi se pojačali bezbednosni standardi za dobrobit svih.

Blizak i čvrst odnos između Zapadnog Balkana i EU nikad nije bio tako važan kao danas. Kako mobilnost bude sve više nezaobilazna karakteristika 21. veka a metode krijumčara i terorista se sve više menjale, to će odnos između EU i Zapadnog Balkana više rasti. Na kraju krajeva, naše partnerstvo prevazilazi pitanja migracije i bezbednosti, a tako će biti i ubuduće, jer je Zapadni Balkan deo evropske porodice – istorijski, kulturno a nadam se u bliskoj budućnosti isto i institucionalno. Nikada ne smemo dozvoliti da se ovaj region vrati u prošlost u kojoj su mračna sećanja na nacionalizam još sveža. Celokupan region Zapadnog Balkana sada mora da gleda u budućnost, a taj budući put može biti samo evropski; put koji vodi ka napretku, prosperitetu, stabilnosti i miru. Jer to je istinita želja i vizija svih naroda u ovom delu Evrope.