Vršilac dužnosti šefa Delegacije EU u Srbiji Oskar Benedikt izjavio je da brzina evropskihi integracija zavisi od Srbije i da nema prečica, kao i da se nada da u Srbiji neće biti novih izbora koji bi mogli da ometu sprovođenje neophodnih reformi.

On je na panelu „Regionalna saradnja na evropskom putu”, u okviru „Bečkih ekonomskih razgovora – beogradski sastanak 2017”, naglasio da su šefovi država i vlada i EU potvrdili podršku procesu pristupanja zemalja regiona Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

Benedikt se nije složio sa ocenom člana predsedništva Saveza ekonomista Srbije Miroljuba Labusa, govornika na istom panelu, da su pristupni pregovori zamrznuti.

„Pregovori sa EU nisu zamrznuti, možda dugo traju, zbog reformi. Međutim ne bi bilo dobro za Srbiju da pristupni EU nespremna”, rekao je Benedikt.

Prema njegovom mišljenju, Srbija je, otkako je pre četiri godine došao u Srbiju, napravila značajan napredak.

„Nije na EU da pravi napredak, već na Srbiji da u korist svojih građana sprovodi reforme”, poručio je Benedikt.

Benedikt je ponovio stav da nisu moguće nikakve prečice na putu ka EU, jer su kriterijumi za članstvo jasni i nisu menjani.

Dodao je da je u proteklom periodu u pregovaračkom postupku Srbije otvoren veliki broj poglavlja i ocenio da brzina pristupanja Srbije EU zavisi od nje.

Benedikt je podsetio da su u Srbiji skoro svake godine bili izbori i formirane nove vlade, što je, po njegovim rečima, usporavalo reforme.

„Nadam se da posle predsedničkih izbora više neće biti novih izbora, kako bi mogli da se fokusiramo na reforme“, rekao je Benedikt.

Komentarišući trgovinske odnose Srbije sa EU i Rusijom, Benedikt je ukazao da je Srbija integrisana u privredu EU i da dve trećine investicija dolazi iz EU, a istovremeno samo šest odsto proizvoda izvozi u Rusiju dok veći deo ide na tržište EU.

Praveći paralelu govoreći o ekonomskoj saradnji sa Rusijom Benedikt ukazuje da, na primer, svega šest odsto poljoprivrednog izvoza ide u tu zemlju, a da velika većina poljoprivrednih proizvoda ide na tržište EU.

„Verujem da je Srbija na dobrom putu, a dobra vest iz EU je da, ako Srbija sprovede potrebne reforme i ako bude sidro stabilnosti, što želimo, može očekivati pozitivan odgovor. Brzina zavisi samo od Srbije”, naglasio je Benedikt.

Izrazio je uverenje da se Srbija dobro pozicionirala u ekonomskom smislu i da su reforme koje je sprovela u protekle tri godine pomogle da stabilizuje situaciju, doprinese privlačenju investicija i ostvarenju privrednog rasta.

Ukazao je da neke reforme ne mogu da se sprovedu preko noći, navodeći kao primer vladavinu prava.

„Znamo da su te reforme teške i da je potrebno mnogo vremena za njihovo sprovođenje. Neophodne su i ustavne promene po pitanju izbora pravosudnih organa. Ne može to da se desi u jednom danu”, objasnio je Benedikt.

Evropska komisija, prema njegovim rečima, radi sa Srbijom i njenom administracijom, civilnim društvom, pravosuđem u cilju sprovođenja reformi kako bi zemlja napredovala.

Te reforme, kako dodaje, se podržavaju i velikom svotom novca – 200 miliona evra godišnje, koje EU donira Srbiji.

Takođe je podsetio da je uz pomoć EU, posle poplava u Srbiji obnovljeno 75 mostova, te da se pomoć pruža i u izgradnji novih sudova.

Skup „Bečki ekonomski razgovori – beogradski sastanak” organizuju Bečki ekonomski forum (VEF) u saradnji sa Savezom ekonomista Srbije (SES).