Proveriti pre objavljivanja

Ekselencije, uvažene kolege, dame i gospodo,

Veliko mi je zadovljostvo da vam se danas obratim na Forumu o investicionoj klimi EU-Zapadni Balkan.

Današnji Forum okuplja javni i privatni sektor, lokalna preduzeća i strane direktne investitore, akademsku zajednicu i civilno društvo kao i predstavnike iz Evrope i regiona. A naš zajednički cilj je da, koristeći investicione potencijale regiona, podstaknemo razvoj zemalja Zapadnog Balkana.

Ovaj Forum se odigrava u pravom trenutku: samo mesec dana pre održavanja 4. godišnjeg  samita o Zapadnom Balkanu u Trstu na kom ćemo promovisati dalju regionalnu ekonomsku integraciju. A pre samo dve nedelje su ministri finansija EU i zemalja Zapadnog Balkana postigli dogovor o nizu konkretnih preporuka za ekonomsku politiku.

Naša usredsređenost na Zapadni Balkan šalje jasnu političku poruku da je EU posvećena proširenju i da želi da nastavi tesnu saradnju sa zemljana regiona radi podsticanja razvoja. Želja da region postane deo evropske porodice je zajednička. I to je put kojim koračamo zajedno.

Današnji Forum smo organizovali jer su svim zemljama regiona potrebne veće investicije kako bi postale ekonomski uspešnije članice EU.

Kao neko ko je radio u privredi ubeđen sam da je ovo najbolji način za podsticanje ekonomije i rasta.

Dame i gospodo, perspektiva članstva u EU nastavlja da pokreće transformaciju i već je donela niz koristi regionu, naročito u pogledu trgovine i investicija.

U proteklih deset godina trgovina između Zapadnog Balkana i EU se više nego udvostručila i dostigla je 44 milijarde evra u 2016. godini (izvoz sa Balkana se povećao sa sedam na 18 milijardi evra).

Investitori su svesni liberalizacije trgovine između EU i Zapadnog Balkana i očekuju da usklađivanje pravila dovede do novih prilika za ulaganje u privrede zemalja regiona.

Strane direktne investicije iz EU činile su oko 50 odsto ukupnih stranih direktnih investicija u 2015. godini i taj se trend nastavlja. Za Srbiju, taj procenat iznosi preko 60 odsto stranih direktnih investicija.

Sve više evropskih kompanija uključuje Zapadni Balkan u svoje lance vrednosti, to je tip poslovne integracije koji je doprineo stvaranju bogatstva i radnih mesta u centralno i istočnoevropskim zemljama, pre svega u Poljskoj i Slovačkoj, uoči njihovog pristupanja EU.

Još jedna važna investicija za koju se zalažemo se tiče fizičkog povezivanja regiona sa ostatkom Evrope, odnosno ono što nazivamo Agenda povezivanja. Izdvojili smo 1,3 milijarde evra kako bismo omogućili mobilizaciju do 13,5 milijardi investicija iz javnog i privatnog sekotr za ključne projekte u energetici, životnoj sredini i saobraćaju do 2020.

Naravno, javne investicije su samo jedna komponenta opštih investicija; ono što je zaista važno su privatne investicije.

No, privatne investicije i dalje nisu dovoljno velike na Zapadnom Balkanu; ovo naročito važi za prekogranične investicije koje su četiri puta niže nego u EU.

Dame i gospodo,

Izgradnja mostova i povezivanje teritorija će dati značajan doprinos razvoju dobrosusedskih odnosa i daljem unapređenju mira i pomirenja, pored toga što će doneti ekonomske koristi.

Vladavina zakona i ekonomski razvoj su dve strane iste medalje. EU se brzo oporavila od finansijske krize i uspela da stopu nezaposlenosti smanji na najniži nivo u poslednjih osam godina zahvaljujući poštovanju svojih demokratskih principa i pravila; mi stvaramo političku stabilnost, što je osnovni preduslov za ekonomski rast.

Širom Zapadnog Balkana, podsticanje vladavine prava je verovatno jedna od najsnažnijih poluga za unapređenje poslovne klime.

Siva ekonomija izaziva naročitu zabrinutost u celom regionu; ona smanjuje prihode od poreza, dovodi do nelojalne konkurencije i negativno se odražava na veštine radnika i kvalitet radnih mesta. Strani investitori neće doći u region ukoliko znaju da se mogu suočiti sa nelojalnom konkurencijom kao posledicom postojanja polulegalnih preduzeća.

Jačanje vladavine prava je ključno za unapređenje poslovne i investicione klime širom regiona. To znači snažne i nezavisne institucije, osnaživanje zakonodavstva i modernizaciju državnih uprava koje preduzećima isporučuju usluge, a ne račune. Eto kako vaše ekonomije već ostvaruju koristi od procesa proširenja: znatno pre de fakto pristupanja.

Dame i gospodo,

Ključni faktor uspeha EU kao jednog od najmoćnijih ekonomskih aktera na planeti proističe iz jedne jednostavne obzervacije: u globalizovanom svetu, svi smo mi mali igrači na kraju dana. Države su se udružile i korak po korak stvorile najveće jedinstveno tržište koje investitorima omogućuje da dopru do najvećeg mogućeg broja potrošača. Znatno pre uspostavljanja jedinstvenog tržišta EU, zemlje Beneluksa su uradile to isto samo u manjem obimu. Veličina je bitna za investitore. Ovo važi i za ovaj region koji ima oko 20 miliona potrošača i ogroman neiskorišćen potencijal.

Zbog toga na samitu u Trstu planiramo da podržimo koncept regionalnog ekonomskog područja na Zapadnom Balkanu koje bi trebalo da nadogradi postojeći sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA. Na ovo područje gledamo kao na prekretnicu u pripremama za pristupanje EU, a ne kao na alternativu članstvu.

Najveći potencijal današnje konferencije za nas kao tvorce politika jeste mogućnost da čujemo iskustva investitorske zajednice. Zbog toga s nestrpljenjem očekujem da čujem šta stručnjaci imaju da kažu o ovome.

Prijatna poslovna klima, kreativni preduzetnici, društvo utemeljeno na znanju, kvalitetna radna mesta, konkurentna tržišta – za sve ovo su potrebni vreme, istrajnost i reforme.

Sama EU nudi mnogobrojne primere da je sve ovo vredno truda zarad zajedničke stabilnosti i prosperiteta Zapadnog Balkana i EU.

Hvala.